U BiH će u sljedećih pet godina trebati više od 20.000 stranih radnika, rečeno je na konferenciji “Prepoznajmo potencijal radnih migracija u BiH: Dokazi i naredni koraci”, koju je u Sarajevu organizovala Međunarodna organizacija za migracije /IOM/.
Na konferenciji je konstatovano da veliki broj mladih obrazovanih ljudi iz BiH odlazi u inostranstvo, te da treba naći moduse da se oni zadrže ovdje, odnosno da se zaposle migranti na upražnjena radna mjesta.
Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić rekao je da je Vlada Republike Srpske na početku svog mandata imenovala radnu grupu za demografsku obnovu i da je izvršena određena analiza kada je o mladima riječ.
Klokić smatra da ulazak BiH u EU treba da bude šansa kada je riječ o domaćoj radnoj snazi koja radi u inostranstvu da gledaju na mogući povratak u zemlju kako bi ostvarili radna mjesta na ovim prostorima.
“To bi bila šansa i za prenošenje znanja koja su ostvarili u zemljama zapadne Evrope u BiH. Pred nama je mnogo izazova i potrebno je da tržište rada donosi brže odluke, da prihvatamo promjene znatno brže”, istakao je Klokić.
On je napomenuo da je za ostanak mladih na ovim prostorima bitno da se podstiču investitori koji otvaraju radna mjesta, koja su više plaćena poput IT sektora.
“Mislim da BiH treba da prepozna IT sektor kao svoju šansu, a sasvim sigurno tu je i oblast energetike s obzirom da su potencijali BiH neiskorišteni”, napomenuo je Klokić i dodao da je prema pokazateljima jedna trećina iskorištena.
Odgovarajući na pitanje da li je IT sektor u Republici Srpskoj, odnosno BiH, dovoljno plaćen ako postoji podatak da 80 odsto tih stručnjaka radi u inostranstvu, Klokić je rekao da velik broj stručnjaka radi za inostranstvo i dobija primanja po tim standardima.
“Činjenica je da su u javnom sektoru ti poslovi jako slabo plaćeni jer je plata jednog informatičara 1.500 KM, a na otvorenom tržištu rada može da zaradi više od 3.000 KM onda vidimo da je u javnoj upravi potrebno povećanje plata za tu oblast”, rekao je Klokić.
On je dodao da tehnologije veoma brzo napreduju i da bi se javna uprava nosila sa tim trendovima neophodno je povećanje plata u toj oblasti.
Ministar rada u socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić najavio je donošenje zakona o posredovanju u zapošljavanju, ističući da je federalna Vlada na prošloj sjednici usvojila Strategiju zapošljavanja FBiH do 2030. godine i da radna grupa intenzivno radi na strategiji demografskog razvoja i oporavka FBiH kako bi bila završena u narednih šest mjeseci.
On je izrazio nadu da će se iznaći najbolja rješenja da se mladi zadrže u BiH.
“Ovo više nije pitanje politike ni ekonomskih politika, nego opstanka društva i BiH, jer smo zemlja koja u proteklom periodu bilježi najveći broj odlazaka u Evropi i svijetu, pa se moramo ovom temom ozbiljno pozabaviti i donijeti sistemska dugoročna rješenja”, rekao je Delić.
Govoreći o zapošljavanju migranata u BiH, Delić je rekao da se mora uskladiti zakonska regulativa s obzirom da je zapošljavanje stranaca oblast na nivou BiH i u nadležnosti tri ministarstva.
“Stav je da ne smijemo zapošljavati strance ukoliko imamo domaći potencijal”, istakao je Delić.
Šef Misije IOM-a za BiH i regionalni koordinator za zapadni Balkan Laura Lungaroti rekla je da treba sagledati socio-ekonomsku ulogu migranata, kada je riječ o društvu i privredi u BiH.
“Mora se sagledati koje su to efikasne migrantske i druge politike koje se moraju istražiti i sprovesti ovdje kako bi migrante integrisali u ovo društvo i iskoristili njihov puni potencijal”, naglasila je Lungaroti.
Ona je konstatovala da postoji velika potreba za radnom snagom u BiH i u turizmu, IT sektoru, građevinarstvu, zdravstvu, ali da se mora napraviti sistematska organizacija radnih migracija kako bi se na pravi način omogućila inkluzija ovih osoba u društvo.
“To će biti tema dijaloga u narednom periodu gdje želimo omogućiti kreiranje pravih politika i intervencija kojima će se ne samo smanjiti jaz u ovoj oblasti, nego i napraviti prava rješenja kojima će se omogućiti pravo djelovanje”, rekla je Lungaroti.
Ona je dodala da su pozitivni primjeri drugih zemalja bilateralni sporazumi za zapošljavanje migranata, te da se treba uskladiti legislativu koja je dobra za zemlju i pouzdana za migrante.
Maja Savić Bojanić, koja je istraživala ovu oblast, rekla je da su sačinili studiju koja je obuhvatila tri sektora i da su preliminarna istraživanja pokazala veću potrebu zapošljavanja migranata u sektoru građevinarstva, poljoprivredi i turizmu.
“Radili smo istraživanja u saradnji sa šezdesetak kompanija u BiH i rezultati su pokazali da ćemo u sljedećih pet godina trebati više od 20.000 stranih radnika ne samo u ova tri sektora, nego i u sektoru drvne industrije i hemije”, rekla je Bojanićeva.
Ona je konstatovala da je jedan od glavnih razloga činjenica što odlaze kvalitetni radnici iz BiH, te da su razlozi odlaska i nepotizam pri zapošljavanju i mnogo bolja ponuda u inostranstvu za visokokvalifikovane radnike na tržištima EU.
Predsjednik Skupštine fabrike namještaja “Standard” iz Prnjavora Edin Dacić ocijenio je da je dobro da je zapošljavanje migranata izazov koji je prepoznat i da je ova fabrika već 2007. godine pokušala da dovede ljude iz Kine da rade.
“Mi već zapošljavamo migrante i 20 kolega iz Bangladeša, i oni nikome nisu oduzeli radno mjesto nego su zamijenili domaću radnu snagu koja je otišla u Austriju, NJemačku ili druge zemlje”, naveo je Dacić, koji tvrdi da ih migranti ne koštaju ništa manje i da dobijaju minimalac, da im je plaćen smještaj, porezi i doprinosi.
