Onoga trenutka kada Evropska komisija pripremi pregovarački okvir za BiH, koja je krajem marta dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o punopravnom članstvu u EU, pred institucijama na svim nivoima vlasti, zavisno o ustavnim nadležnostima, naći će se šest tematskih klastera s 33 poglavlja, a u okviru kojih se tretira širok raspon tema od političkog, društvenog i ekonomskog značaja, počevši od javne uprave pa do zaštite potrošača.
Dva poglavlja ostala su izvan klastera (Institucije i Ostalo).
Revidirana metodologija za pristupne pregovore, koja je usvojena u februaru 2020. godine, donosi određene novine koje će svakako biti važan test funkcionisanja unutrašnjih odnosa u BiH, višenacionalnoj državi s ustrojenim mehanizmom koordinacije, a koja mora uvažavati ustavnu arhitekturu zemlje.
Metodologija
S obzirom na to da je u Strateškom kompasu EU, na zahtjev Hrvatske, uvrštena odrednica o konstitutivnosti naroda, jasno je kako BiH ulazi u EU upravo kao multinacionalno društvo u kojemu se prava svih triju naroda moraju poštovati, a posebno kada govorimo o načelima legitimnog političkog predstavljanja.
U tehničkom smislu ipak, osim ovoga, niz je pitanja koja će tražiti reforme. Gledajući hronologiju evropskog puta BiH, a koji je, praktički promatrajući procese, započeo u februaru 2016. godine, onoga trenutka kada je tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH, dr Dragan Čović, predao zahtjev za članstvo u EU, BiH je prošla, gledajući potrebne korake, otprilike pola puta do ulaska u EU. Naime, od ukupno devet koraka koje zemlja mora proći na putu od podnošenja zahtjeva do ratifikovanja ugovora o pristupanju koji zemlji omogućuje da postane država članica EU, BiH je savladala četiri; odnosno trenutno je na petom koraku u okviru kojega Komisija predlaže nacrt pregovaračkog okvira kao osnovu za pregovore, a koji potom trebaju usuglasiti države članice.
To je, zapravo, i posljednji korak prije operativnog dijela evropskog puta koji će podrazumijevati otvaranje i zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. A kako će taj proces izgledati, vidljivo je iz mape puta nove revidirane metodologije.
Prvi klaster pitanja, koji nosi naziv Temeljna pitanja, donosi pet poglavlja: Pravosuđe i temeljna prava, Pravda, sloboda i sigurnost, Javne nabavke, Statistika i Finansijska kontrola, ali i tri skupa kriterijuma – Ekonomski kriterijum, Funkcionisanje demokratskih institucija, te Reforma javne uprave.
Za prvi klaster, zbog svojega značaja, određeno je da se pregovori prvi otvaraju i posljednji zatvaraju. Drugi klaster nosi naziv Unutrašnje tržište, te donosi devet poglavlja: Slobodno kretanje robe, Slobodno kretanje radnika, Pravo poslovnog nastanka i sloboda pružanja usluga, Slobodno kretanje kapitala, Zakon o privrednim društvima, Pravo intelektualnog vlasništva, Politike o konkurenciji, Finansijske usluge, te Zaštita potrošača i zdravlja. Konkurentnost i inkluzivni rast naziv je trećeg klastera u okviru kojega je definisano osam pregovaračkih poglavlja: Carinska unija, Obrazovanje i kultura, Nauka i istraživanje, Preduzetničke i industrijske politike, Socijalne politike i zapošljavanje, Ekonomske i monetarne politike, Oporezivanje, te Informaciono društvo i mediji. U okviru četvrtog klastera Zelena agenda i održiva povezanost pregovori će se vršiti kroz poglavlja koja nose naziv Saobraćajna politika, Energija, Transevropske mreže, te Okolina i klimatske promjene. Peti tematski klaster Resursi, poljoprivreda i kohezija donosi isti broj poglavlja: Poljoprivreda i ruralni razvoj, Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarne politike, Ribarstvo, Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata usluga, te Finansijske i proračunske odredbe. Šesti tematski klaster Spoljašnji odnosi precizira obveze iz dvaju poglavlja – Spoljašnji odnosi, te Spoljašnja, bezbjednosne i odbrambena politika. U potonjem smislu valja naglasiti kako je BiH u potpunosti usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, piše Večernji list.
Dinamika pregovora
Kada govorimo o tehničkim pojedinostima i dinamici pregovaračkog procesa, pregovori po svakom klasteru otvaraju se u potpunosti nakon što zemlja ispuni uslove za otvaranje. Pritom treba navesti i kako se svako poglavlje obrađuje pojedinačno s obzirom na njegovo provizorno zatvaranje. S obzirom na značaj poglavlja, pregovori o temeljnim pitanjima prvi se otvaraju i posljednji zatvaraju; a napredak u okviru klastera temeljnih pitanja određuje ukupnu dinamiku pregovora.
