U BiH dominantnu ulogu u energetskom miksu i dalje igra ugalj, a vlasti u BiH su proteklih godina, posebno u RS, razmišljale o izgradnji elektrana na gas i povezivanju gasnih sistema za transport na ruske gasovode.
Nakon početka rata u Ukrajini došlo je do velikog povećanja cijene gasa, a u Evropi se sve više govori o potrebi diverzifikacije izvora snabdijevanja kako bi se Evropa više povezala s gasnim izvorima u Aziji i sjevernoj Africi i oslobodila zavisnosti od Rusije, s obzirom na to da sto odsto gasa u ovom trenutku dolazi iz te zemlje.
Jedna od alternativa ruskom gasu je gas iz Azerbejdžana, odakle bi se putem gasovoda TAP dopremao u Evropu. Prije nekoliko mjeseci, kapacitet ovog gasovoda povećan je na deset milijardi kubnih metara gasa, a najave su da će u naredne tri do četiri godine kapacitet biti udvostručen. Italijanski mediji pišu da bi ovaj rok mogao biti znatno skraćen zbog hitne potrebe Evrope za alternativnim izvorima snabdijevanja. Naime, trenutno se vode razgovori da se azerbejdžanski gasovod preko Kaspijskog mora poveže sa turkmenistanskim gasnim poljima, jer je Turkmenistan među zemljama s najvećim gasnim rezervama na svijetu.
Italijanske energetske kompanije vode razgovore i s Alžirom, odakle takođe žele da dovlače gas u tekućoj formi, kako bi smanjile ovisnost o gasu iz Rusije.
Jedan od projekata koji bi mogli pomoći energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine, diverzifikaciji snabdijevanja i pomoći u borbi protiv klimatskih promjena je “Južna interkonekcija”, koja bi BiH povezala sa terminalom za tekući gas na Krku u Hrvatskoj, a koja je zainteresovana za realizaciju ovog projekta.
Međutim, kako “Nezavisne novine” saznaju od diplomatskog izvora, za nerealizaciju ovog projekta odgovornost snosi HDZ. Kako nam je pojašnjeno, projekat kasni jer HDZ želi dodatne amandmane, koji sami po sebi nisu sporni, ali je, kako nam je pojašnjeno, sporno to što ništa nije urađeno protekle dvije godine.
Naš sagovornik vjeruje da se radi o namjernim opstrukcijama, a ne iskrenim željama da se popravi zakon na federalnom nivou.
Kako nam je rečeno, sve je manje međunarodnih finansijskih institucija koje su spremne da finansiraju projekte za gasnu infrastrukturu, a EBRD je jedina finansijska institucija koja je voljna da podrži ovaj projekat. Međutim, kako je naglašeno zbog političkih opstrukcija i blokada može doći u opasnost realizacija ovog projekta, šta bi, kako nam je istaknuto, moglo BiH dovesti u neizvjesnu energetsku poziciju.
“Građani oba entiteta mogli bi doći u ozbiljnu energetsku krizu i zato je važno da se prevaziđu političke blokade i da se važni projekti za građane podrže i realizuju”, rekao nam je naš sagovornik.
On je upozorio da su, u trenutku kada se cijela Evropa bori da nađe nove izvore energetskog snabdijevanja, u Bosni i Hercegovini na sceni blokade i bojkot institucija.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kaže za “Nezavisne novine” da je tu, pored gasovoda TAP i TANAP, još i Jadransko-jonski gasovod, odnosno AIP, koji bi trebalo gas da prebacuje preko teritorije Albanije i Crne Gore, te da su i azerbejdžanski gas, kao i alžirski i turski gas, gdje su, kako je naglasio, takođe pronađena velika nalazišta, razlog za optimizam da će gas i dalje ostati kao tranzicijsko gorivo barem do 2050. godine, kada bi apsolutni primat trebalo da preuzmu obnovljivi izvori energije.
“Vjerujem da će tu u narednih tri do pet godina doći do velike ekspanzije i da će se krenuti prema drugim izvorima gasa, mada nikako ne treba zanemariti činjenicu da je ruski gas tu, da su nalazišta dugotrajna, a infrastruktura već postoji”, rekao je on.
Uprkos činjenici da BiH obiluje kapacitetima za zelenu energiju, u zemlji i dalje dominira ugalj kao glavno gorivo kada je u pitanju proizvodnja energije.
Deutsche Welle u analizi koju je uradio ističe da BiH nema namjeru da se odrekne jeftine energije uglja, uprkos činjenici da će od januara 2026. godine, kada počne naplaćivanje emisije Co2, cijena struje iz ovih izvora značajno skočiti.
“BiH se hvali da ima ogromne rezerve uglja, a kritičari upozoravaju da država i energetske kompanije žele da nastave da profitiraju na uglju. Eksperti ukazuju da će elektrane na ugalj u Tuzli i Kaknju nastaviti da rade do 2040. godine, a vjerovatno i duže”, ističu oni.
S obzirom na to da su i EU i SAD proteklih mjeseci pokrenuli inicijative da se u Evropi što veći dio energije proizvodi i troši iz obnovljivih izvora, i BiH bi mogla dobiti šansu da svoje kapacitete učini zelenijima. Gas bi, svi se slažu, trebalo da posluži kao tranzitno gorivo kao alternativa uglju, a u kojoj mjeri će to biti moguće, zavisiće od projekata koji će biti realizovani narednih godina.
