Dvoipomjesečna beba preminula je od velikog kašlja ili hripavca u Mostaru.
Naime, u BiH je zabilježen jedan slučaj velikog kašlja ili hripavca i to u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, objavili su federalni mediji.
Bakterija koja izaziva veliki kašalj potvrđena je kod novorođenčeta, koje je nažalost preminulo.
Dvoipomjesečna beba nije bila vakcinisana, a imala je i drugih zdravstvenih problema.
Nadležni kažu da nema mjesta širenju panike, ali pozivaju na vakcinaciju. U Hrvatskoj ima čak i epidemije velikog kašlja.
U Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-nerevanskog kantona potvrdili su da je u Sveučilinoj kliničkoj bolnici Mostar prije desetak dana zabilježen slučaj zarazne bolesti velikog kašlja ili hripavca kod dvopomjesečne bebe, prenosi BHRT.
“I pored svih mjera koje su kolege s klinike za pedijatriju poduzele, dijete je nažalost preminulo. Mogu reći da je dijete imalo i neke druge zdravstvene probleme, i mogu vam reći da dijete nije bilo vakcinisano, da li zbog tih bolesti ili ne, ali to je period kad se prva doza za hripavac daje u drugome mjesecu”, rekao je Eniz Čolaković, direktor Zavoda za javno zdravstvo HNK.
Veliki kašalj ili hripavac je izuzetno zarazna bakterijska infekcija disajnih puteva, a najbolja prevencija je redovno vakcinisanje djece. U Zavodu, stoga, apeluju na redovno vakcinisanje djece kako bi se spriječila pojava i širenje zaraznih bolesti, kao što je to trenutno slučaj sa hripavcem u Hrvatskoj.
Najteže je u Splitu gdje je više od 70 oboljelih, dok je u Zagrebu zaraženo 10 osoba.
Hripavac se prenosi kapljičnim putem, a prvi simptomi javljaju se nakon sedam dana. Nalik su prehladi. Ljekari kažu da su najugoženija mala djeca koja nisu potpuno razvila imunitet i nisu vakcinisana.
“Ako imate novorođenče, to je dijete do mjesec dana života ili dijete koje je staro do tri mjeseca života, a ima recimo simptome nadrženog kašlja, pri tome ne može spavati, ima isprekidani san, loše jede, ima visoku temperaturu, onda se javlja odmah. Djeca koja su starija od tri godine, a nemaju visoke temperature, znači to su one iznad 39, 40, tresavice, ti mogu pričekati i treći dan simptoma”, kazala je Đurđica Šešo Šimić, pedijatar, prenosi Radio Sarajevo.
Posljedni put hripavac je na području FBiH zabilježen 2018. godine, kada su 93 osobe bile zaražene.
“Radi se o bakterijskoj bolesti koja je preventibilna cijepljenjem i pokrivena je obveznim kalendarom imunizacije. Nažalost, opseg imunizacije ovom vakcinom je 68 odsto što ne obuhvaća kolektivni imunitet koji bi trebao biti preko 90 odsto”, kazao je Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
U Zavodu za javno zdravstvo ističu kako se posljednih mjeseci na nivou FBiH sprovodi pojačan program imunizacije, jer njegov pad nosi rizik da se ponovno vrate zarazne dječje bolesti koje su već godinama praktično iskorijenjene. Nadaju se da ipak neće doći do ozbiljnijih epidemijskih razmjera u slučaju velikog kašlja.
Poslije Splita i Zagreba, veliki kašalj se širi Dubrovnikom
Nakon Splita i Zagreba veliki kašalj se širi Dubrovnikom, a razlog je to što neki roditelji ne žele da vakcinišu svoju djecu, iako vakcina protiv ove bolesti postoji već 64 godina.
Trećom dozom vakcine u Dubrovniku, koja je obavezna po zakonu, vakcinisano je tek svako treće dijete, objavio je hrvatski RTL.
U Splitu je ovom zaraznom bolešću zaraženo 125 osoba, a riječ je o oboljenju koje zahvata pluća i disajne organe kod novorođenčadi i dojenčadi. Poznata je i pod imenom pertusis, a uzrokuju je bakterije u ustima, nosu i grlu zaražene osobe.
Smrtni ishodi usljed velikog kašlja su danas rijetki, ali je problem to što roditelji ne vakcinišu djecu do prve godine, a neki uopšte ne žele da ih vakcinišu, iako je to zakonom obavezno.
“Ljudi ne shvataju koliko je to opasna bolest jer se loše stvari ili, u najgorem scenariju, smrtni slučajevi ne događaju vama. Odnosno vi tako mislite, dok vas to ne pogodi”, rekao je Goran Tešović, zamjenik načelnika Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu i specijalista pedijatrijske infektologije.
U Dubrovniku dvoje od troje dece koja moraju biti vakcinisana nije dobilo vakcinu.
Podaci pokazuju da neki ne shvataju ozbiljnost bolesti, na šta ukazuje podatak da je na nivou Hrvatske vakcinisano blizu 95 posto dece, ali slika u nekim županijama nije dobra.
Daleko najgora je Dubrovačko-neretvanska županija. Prvi put se vakciniše manje od 80 odsto djece, dok kod prve dovakcinacije broj pada ispod 70 odsto, a kod druge na tek 35 odsto.
