Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kaže da postoji rješenje kada je u pitanju novonastala situacija sa američkim sankcijama, ali da se ono odlučuje na nivou BiH.
Šuput kaže da je Agencija za bankarstvo u stalnom kontaktu sa Ministarstvom finansija i bankama.
– Uloga Agencije za bankarstvo je da štiti stabilnost finansijskog sektora u Republici Srpskoj. Mi imamo osam banaka i naša, isključivo nadležnost je nadzor banaka. Ono što smo mi uradili u martu mjesecu kada se prvi put pojavila priča oko gašenja računa, jeste da smo zajedno u komunikaciji sa Ministarstvom finansija Republike Srpske, sjeli sa bankama, obavili razgovore, vidjeli koji je to broj klijenata, broj računa, koliko su ti klijenti izloženi prema našem bankarskom sektoru u vidu garancija, kredita i svega ostaloga. Ono što je naredni korak jeste analiza zaposlenih, da vidimo njihovu izloženih u bankama. Agencija za bankarstvo, kao što je to slučaj bio u vrijeme korona virusa, može donositi određene odluke u segmentu relaksacije vraćanja nekih obaveza od klijenata koji rade u kompanijama. Tako da, išli smo sa informacijama prema Ministarstvu. Krećemo se u tom pravcu pronalaska rješenja – izjavio je Šuput za ATV.
Šupu ističe da sve banke sa sjedištem u BiH, posluju po identičnim pravilima sa korespodentnim bankama u inostranstvu.
– Ono što malo ljudi zna, unutrašnji platni promet je vezan za SVIFT, ne samo inostrani. Svaka banka je dužna da jednom mjesečno potpisuje izjavu da primjenjuje OFAK-ovu listu prema korespodentnim bankama. Ukoliko ona potpiše izjavu, a istu ne primjenjuje, ona dolazi u poziciju da dođe pod sankcije korespodentnih banaka. Da im se ugasi račun, da ne mogu da rade platni promet. Banka ne može da radi ni unutrašnji ni spoljašnji promet, ako izgubi svoj SVIFT. Nažalost, mi smo zemlja čiji je i unutrašnji i inostrani platni promet vezan za SVIFT i povezani smo na Centralnu banku BiH. Mi nemamo platni promet kao što ima Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Makedonija, pričamo o unutrašnjem platnom prometu. Tražimo način da vidimo kako se može zakonski djelovati, kako bismo uspostavili unutrašnji platni promet i da budemo nezavisni. Unutrašnji sistem rješava se na nivou BiH. Ukoliko osam milijardi depozita bude ugroženo bilo kojom odlukom, to će se prenijeti na nivou cijele BiH. Biće upitne svih 21 banka. Biće upitna Centralna banka. Doći ćemo u problem kao 1992. godine. Ono što mi nadziremo u platnom prometu, jeste ono što nam je dao Zakon o unutrašnjem platnom prometu. Zakon nam je dao da kontrolišemo da li banke primjenjuju Zakon o unutrašnjem platnom prometu – kaže Šuput.
Kako dodaje, uveliko se radi na pronalasku rješenja za ovu novonastalu situaciju.
– Nijedna banka ne bježi od rješenja. Republika Srpska se uključila međunarodnog platnom prometa SЕPЕ koji je jedan vid drugačijeg platnog prometa. Tu niste vezani za SVIFT. I taj projekat ide preko Centralne banke, ali postoji spremnost oba entiteta da se radi u tom pravcu. Postoje određena rješenja, ali je potrebna saglasnost na nivou BiH. Republika Srpska želi da izađe sa određenim rješenjem po ovom pitanju. Ako drugi partneri ne daju saglasnost, onda je cilj jasan, a to je stezanje nekog obruča prema finansijskom sistemu Srpske. Banke moraju da posluju po određenim propisima, ne smijemo ugroziti finansijsku stabilnost, ne smijemo ugroziti budžet, ni direktne poreze koji se kupe preko banaka, indirektne poreze – poručio je Šuput.
Banke, kaže Šuput, ne mogu zatvoriti tekuće račune fizičkim licima.
– Banke ne smiju gasiti tekuće račune fizičkim licima. Ono što smo tražili od banaka, jeste, koliko ljudi, od tih 800 zaposlenih u kompanijama koje su se nedavno našle pod sankcijama imaju kredite. Da vidimo kolika je njihova izloženost u slučaju da im se zaključi radni odnos, ostanu bez posla. Da vidimo na koji način se tim ljudima može izaći u susret. Dakle, da ne osjete pravi udar, u slučaju da izgube svoj posao. Banke ne smiju zatvarati račune licima koji su zaposleni u tim kompanijama – naglašava Šuput.
Za lica koja su podnijela zahtjeve za kredit bilo koje vrste, a rade u sankcionisanim kompanijama, biće urađena detaljna analiza.
– Mi ćemo uraditi nadzor kompletnog predmeta. Zakonom o obligacionim odnosima je definisano da, ako ste, potpisali ugovor o kreditu i ako ste ga već dobili, odobren je, banka će iz tog odnosa teško izaći a da ne plasira kredit. Ukoliko je banka samo donijela odluku o kreditu, mi ćemo morati da vidimo interne akte banke, na koji način su oni smjeli i mogu da obavijeste klijenta da odustaju od kredita – zaključuje Šuput.
