Bali: Održan prvi sastanak Džo Bajdena i Si Đipinga

U jeku sve većih ekonomskih i bezbjednosnih tenzija na relaciji Peking-Vašington i nadmetanja za globalni uticaj između Kine i SAD, predsjednici Džozef Bajden i Si Đinping održali su danas prvi sastanak “oči-u-oči” otkako je prije skoro dvije godine američki predsjednik preuzeo dužnost.

Si i Bajden pozdravili su se rukovanjem u luksuznom odmaralištu na Baliju, gdje će učestvovati na samitu Grupe 20 (G20), 20 velikih svjetskih ekonomija, prenosi AP.

Kada su započeli razgovor, Bajden je rekao da Si i on imaju odgovornost da pokažu da njihove nacije mogu da upravljaju sopstvenim razlikama i identifikuju oblasti međusobne saradnje.

Si je rekao da se nada da će sa Bajdenom “podići nivo međusobnih odnosa” i izrazio spremnost na “iskrenu i dubinsku razmjenu mišljenja” sa američkim kolegom.

Obojica su na dugo očekivani sastanak ušli sa ojačanim unutrašnje-političkim pozicijama, navodi AP.

Bajdenove demokrate su uspjele da trijumfuju na izborima za Kongres i da zadrže kontrolu nad Senatom, a Nacionalni kongres Komunističke partije Kine dodijelio u oktobru Siju treći, petogodišnji predsjednički mandat.

“Imamo vrlo malo nesporazuma. Samo moramo da shvatimo gdje su crvene linije i…koje su najvažnije stvari za svakog od nas u naredne dvije godine”, rekao je u nedjelju Bajden novinarima u glavnom gradu Kambodže Pnom Penu gdje je, prije dolaska u Indoneziju, učestvovao na samitu zemalja jugoistočne Azije.

Pomoćnici Bijele kuće su u više navrata pokušavali da umanje bilo kakvu ideju o sukobu između dvije nacije, naglašavajući da dvije zemlje mogu da rade u tandemu na zajedničkim izazovima kao što su klimatske promjene i zdravstvena bezbjednost.

Ali odnosi između SAD i Kine postajali su sve zategnutiji od jedne do druge američke administracije, jer su ekonomske, trgovinske, ljudske i bezbjednosne razlike došle do punog izražaja.

Bajden je u više navrata zamjerao Pekingu zbog kršenja ljudskih prava Ujgura i drugih etničkih manjina, obračuna sa demokratskim aktivistima u Hongkongu, prinudnih trgovinskih praksi, vojnih provokacija protiv Tajvana i razlika oko odnosa prema ratu u Ukrajini.

Kineski zvaničnici su se uglavnom uzdržavali od javnih kritika ruske vojne intervencije, iako je Peking izbjegavao da izrazi direktnu podršku i prihvati da Rusiju snabdijeva naoružanjem.

Pitanje statusa Tajvana predstavlja jedno od najspornijih pitanja u odnosima između Vašingtona i Pekinga, koji to ostrva smatra dijelom Kine.

Podijeli