Američki predsjednik Džozef Bajden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas su u ime svojih zemalja potpisali istorijski sporazum na samitu G7, koji se održava danas i sutra u Italiji.
Radi se o bilateralnom istorijskom sporazumu koji je potpisan na čak 10 godina.
Ukrajina je od početka ruske invazije do danas potpisala 15 bilateralnih bezbjednosnih sporazuma s nizom zemalja – od Ujedinjenog Kraljevstva preko Francuske i Njemačke do Italije.
Ono što je zanimljivo u vezi danas potpisanog sporazuma s SAD je da ne zahtijeva odobrenje Kongresa, a potencijalna buduća administracija Donalda Trumpa mogla bi ga poništiti, prenosi Index.
Bajden je ranije rekao da bi garancije za Ukrajinu bile jednake onima za Izrael, pokrivajući finansijsku i vojnu pomoć, kao i mogućnost zajedničke proizvodnje oružja.
Bajden i Zelenski su nakon potpisivanja istorijskog sporazuma održali zajedničku press konferenciju.
“Ovo je dokument bez presedana. Danas je zaista istorijski dan”, rekao je Zelenski.
Uvjeren je da će “najsnažniji sporazum” očuvati ljudske živote i da sadrži odredbe za “korake za održivi mir” nakon završetka rata.
“Rusija je prava globalna prijetnja”, naglasio je.
Pohvalio je hrabrost američkih građana i ukrajinskih vojnika koji su omogućili dogovor.
Zahvalio je Americi na kontinuiranoj podršci njegovoj zemlji.
Rekao je da je “ponosan na ukrajinski narod i ono što su uspjeli učiniti tokom rata”. Naglasio je da sporazum uključuje borbene avione F-16 i drugo oružje koje Ukrajina već dugo traži.
“Dugo smo radili na tome”, napomenuo je. Najavio je da će Ukrajina uskoro dobiti “eskadrile” mlaznjaka. Ukrajina je mjesecima tražila avione F-16, a dosad su se Danska, Nizozemska, Norveška i Belgija obvezale poslati ih u tu zemlju.
Zelenski tvrdi da sporazum sadrži ključnu komponentu koju je Ukrajina dugo tražila.
“Naš bezbjednosni sporazum je most ka članstvu Ukrajine u NATO-u”, kazao je.
Zelenski ne skriva zadovoljstvo što su američki zvaničnici odlučili da će zaplijenjenu finansijsku imovinu upotrijebiti za finansiranje ratnih napora u Ukrajini.
“Ruska imovina treba se koristiti za zaštitu ukrajinskih života”, poručio je.
Bajden je poručio da će sporazum omogućiti dvjema zemljama da prošire razmjenu obavještajnih podataka, nastave s obukom ukrajinskih trupa i ulažu u industrijsku bazu Ukrajine kako bi Kijev samostalno mogao proizvoditi streljivo.
Američki predsjednik je uvjeren da će sporazum učiniti Ukrajinu “jakom, održivom i otpornom”.
Potvrdio je da” Amerika pojačava pritisak na Rusiju”.
Dodao je da je američko ministarstvo finansija jasno dalo do znanja da će svaka banka u svijetu koja posluje sa sankcionisanim ruskim bankama i sama biti sankcionisana.
Objasnio je da ruski predsjednik Vladimir Putin zavisi od prihoda od energetskih projekata, što bi trebalo biti poremećeno uvođenjem novih sankcija.
“Putin nas neće podijeliti, a mi ćemo biti uz Ukrajinu dok oni ne pobijede u ovom ratu”, rekao je Biden.
Bilateralni sporazumi Ukrajine s moćnim zemljama Zapada smatraju se privremenim rješenjem, odnosno svojevrsnom “zamjenom” ulasku Ukrajine u punopravno članstvo NATO-a. Ali jasno je da takvi sporazumi nemaju ni blizu istu snagu kao članstvo u NATO-u.
Šta sporazum uključuje, a šta ne?
Kao i kod drugih bilateralnih sporazuma, sporazum sa SAD neće zahtijevati da Amerika vojno stane u obranu Ukrajine. Ali, sporazum bi Ukrajini mogao olakšati ulazak u mirovne pregovore s Rusijom, budući da bi Kijev imao određene garancije o pomoći koju bi dobio u slučaju daljnjeg ruskog napada.
Ukrajina ima gorko iskustvo s takvim sporazumima. Potpisnici Budimpeštanskog sporazuma iz 1994., koji je pozivao na poštivanje nezavisnosti i suvereniteta zemalja, nisu stali u obranu Ukrajine kada je Rusija anektirala Krim 2014. godine.
Bilateralni sigurnosni sporazumi navode da će se u slučaju budućeg ruskog napada na Ukrajinu “strane konsultovati u roku od 24 sata da bi odredile mjere za suzbijanje i odvraćanje od agresije”.
Formulacija “budući napad” u sporazumu nije posebno definisana.
Komentarišući sporazum, Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan je rekao kako je “potpisivanjem ovog sporazuma Rusiji poslat signal naše odlučnosti”.
“Potpisivanjem ovoga takođe ćemo Rusiji poslati signal naše odlučnosti. Ako Vladimir Putin misli da može nadživjeti koaliciju koja podržava Ukrajinu, vara se. On jednostavno ne može toliko čekati, a ovaj će sporazum pokazuje našu odlučnost i kontinuiranu predanost”, rekao je Salivan.
“Ovim sporazumom takođe obezbjeđujemo obaveze Ukrajine o reformama i nadzoru krajnje upotrebe oružja koje isporučujemo”, pojasnio je Bajdenov savjetnik.
Salivan je naglasio da je Ukrajina dala korisne lekcije američkoj vojsci, uključujući one o korištenju dronova u ratu.
Dodao je da će “SAD imati koristi od uvida i iskustva Ukrajine, njenih inovacija na bojnom polju i lekcija naučenih s fronta”.
Leo Litra, gostujući saradnik u Europskom savjetu za spoljne odnose, rekao je da je važno biti jasan u pogledu ograničenja i svrhe bezbjednosnih garancija.
“Sporazumi o bezbjednosnoj saradnji osmišljeni su da bi podršku Ukrajini učinili predvidljivom i mjerljivom, ali nisu ni blizu pružanju instrumenata koji bi mogli zamijeniti NATO-ov članak 5 o kolektivnoj odbrani”, rekao je Litra.
Odnosi između Bajdena i Zelenskog se već neko vrijeme popravljaju.
Bajden se izvinio Zelenskom zbog kašnjenja u obezbjeđivanju novca za Ukrajinu preko Kongresa, a Kijev je zadovoljan i jer je konačno dobio dozvolu za gađanje vojnih mete unutar Rusije, naročito one odgovorne za napade na Harkovsku oblast. Inače, ovo je bio prvi susret dvojice lidera od decembra.
Šta se dogodilo ranije danas?
Inače, vođe zemalja članica skupine G7, koja okuplja najveće svjetske ekonomije, pristali su danas na dogovor o pružanju 50 milijardi dolara vrijednih zajmova Ukrajini korištenjem kamata prikupljenih od zamrznute ruske imovine nakon što je Moskva započela bojnu operaciju 2022.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odgovorila je da su pokušaji Zapada da uzme prihod od zamrznute ruske imovine kriminalni i da bi doveli do odgovora Moskve koji bi bio vrlo bolan za Evropsku uniju.
