Auto-industrija u 2022: Korona, čipovi i neizvjesnost

Zbog korone vlada velika neizvjesnost u auto-industriji, proizvodni procesi se prekidaju, fabrike zatvaraju, vlada i nestašica čipova.

“Da li će se i u idućoj godini nastaviti kriza u automobilskoj industriji?”, pitanje je kojim se u analizi bavi Dojče vele (DW).

Nakon više od tri decenije u kojima je proizvodnja automobilske industrije premašivala potražnju, tokom pandemije virusa korona situacija se savim preokrenula.

Proizvođačima nedostaju čipovi, došlo je do problema u lancima snabdijevanja, rastu cijene sirovina. Proizvodna zapinje, kupci vozila više ne mogu da računaju s velikim popustima, a na naručene automobile čekaju mnogo duže nego ranije.

“Sveobuhvatni oporavak vjerovatno će se dogoditi tek u 2023. godini”, ocjenjuje stručnjak za auto-industriju Ferdinand Dudenhefer iz njemačkog Centra za automobilska istraživanja (CAR) u jednoj aktuelnoj studiji.

U 2019. godini, prije korona krize, u Njemačkoj je prodato 3,6 miliona automobila, a već u 2020. taj broj je pao na 2,9 miliona. Prema prognozama CAR-a, u ovoj godini se može očekivati prodaja od 2,69 miliona. Iako Dudenhefer očekuje da će se u prvoj polovini sljedeće godine njemački proizvođači i dalje boriti s posljedicama nestašice čipova, prodaja bi, ipak, trebalo da poraste i to na oko 3,01 milion automobila.

Povratak na nivo od prije panemije, odnosno kompletan oporavak auto-tržišta u Njemačkoj, Dudenhefer predviđa tek u drugoj polovini 2023. Tek tada se, kaže, može očekivati da će se snabdijevanje tržišta stabilizovati.

Prema riječima tog stručnjaka, krajem 2023. prosječna starost vozila registrovanih u Njemačkoj biće iznad deset godina, a to bi moglo da dovede do “podmlađivanja” voznog parka, odnosno do povećane kupovine novih automobila. Taj proces obnove prije svega podstiču električni automobili, koji su sve traženiji i na njemačkom tržištu.

Dudenhefer skreće pažnju na još jedan fenomen. Nakon 2020, u kojoj je dominirala korona, problemi i prekidi u proizvodnji u automobilskoj industriji, koja je od ključnog značaja za njemački BDP, uticali su i na usporavanje rasta u prva dva kvartala 2021. Važna tržišta poput SAD, Rusije i Brazila, u istom periodu zabilježila su rast prometa.

“Posledica toga je preraspodjela unutar automobilskog tržišta na globalnom nivou. U 2021. će prvi put u Indiji biti prodato više automobila nego u Njemačkoj”, najavljuje on, a i u 2022. će, prema prognozama, Indija biti ispred Njemačke.

Analiza podataka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da se u Indiji može računati s velikim stopama rasta prodaje na automobilskom tržištu. Među zemljama BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina), upravo bi Indija, zahvaljujući pojačanoj industrijalizaciji, mogla da se pozicionira odmah iza Kine. Ni u Brazilu ni u Rusiji u idućoj godini ne može se računati sa znatnijim privrednim rastom.

U pretpandemijskoj 2019. godini, na svjetskom tržištu je prodato oko 80 miliona novih vozila. U 2020, prodaja je opala za više od 14 odsto, na 68,6 miliona. Prema prognozama njemačkog CAR-a, u 2021. može se očekivati lagani rast prodaje na 70,5 miliona, a u 2022. čak i mali skok, na 75,2 miliona.

Ni u 2023, u kojoj se prognozira prodaja 78,8 miliona automobila, neće se dostići nivo od prije pandemije, a tek 2025. se može očekivati povratak brojkama koje je automobilska industrija bilježila prije korone.

“Za oporavak od pandemije potrebno je vrijeme”, oprezan je zaključak Dudenhefera na osnovu prognoza njegovog Centra za automobilska istraživanja. Proces stvaranja dodate vrijednosti mora se iznova organizovati, a trebalo bi kreirati i dodatne kapacitete kada je riječ o proizvodnji čipova, poručuje njemački stručnjak.

Uprkos krizi, za automobilsku industrije u proteklom periodu nije sve bilo baš tako crno. Sudeći po rezultatima istraživanja britanske konsultantske firme “Ernst i Jang”, 16 najvećih svjetskih proizvođača automobila je u trećem kvartalu 2021. zajedno ostvarilo operativnu dobit od oko 23 milijarde evra. To je rast od 11 odsto i ujedno – novi rekord.

Prodaja putničkih automobila jeste doduše opala za 16 procenata (prema procjenama analitičara zbog nestašice čipova oko jedanaest miliona vozila uopšte nije moglo da bude proizvedeno) i 13 proizvođača je prodalo manji broj vozila nego u istom periodu prije godinu dana, ali svih 16 preduzeća je zajedno ostvarilo promet od 371 milijarde evra, što je u stvari pad od 1,6 odsto.

Dobit je znatno porasla zato što su čipovi koji su bili na raspolaganju ugrađivani u skupe modele vozila, kod kojih proizvođaći ostvaruju veću maržu. Upravo ti modeli su primarno bili na raspolaganju mušterijama, a osim toga, gotovo da i nije bilo popusta na kupovinu novih automobila, jer je potražnja bila veća od ponude.

Takođe, većina firmi je tokom godine uspjela da poveća svoju berzansku vrijednost, a prije svih američki proizvođač električnih automobila “Tesla”.

Ali, analitičari firme “Ernst i Jang” ukazuju da su moguća i nova “uska grla” u auto-industriji. “Znatan rast broja novih zaraza koronom u nekim zemljama i stroge mjere koje se zbog toga uvode mogle bi ponovo da dovedu do novih problema i prekida u proizvodnji i lancima snabdijevanja”, kažu oni

Takve turbulencije najviše pogađaju Kinu. Na tom najvećem svjetskom tržištu automobila, u trećem kvartalu 2021. zabilježen je pad prodaje od čak 26 procenata, zaključuje se u analizi DW-a.

Podijeli
Početna Najnovije Novosti Društvo