Dok u BiH još čekaju odgovore iz Hrvatske na primjedbe koje su stavili na tamošnju studiju uticaja na životnu sredinu, a u vezi sa namjerom da uprkos argumentima i negodovanju s ove strane Une uz samu granicu odlažu radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, sve se više pominje da bi ranije najavljena istraživanja ovdašnjeg tla oko Novog Grada trebala brzo početi.
Hrvatska je, naime, vlasnik polovine elektrane “Krško” u Sloveniji i mora da preuzme polovinu otpada, a uveliko se pominje da bi prvi dio tamo mogao biti skladišten već 2025. ili 2026, tako da ozbiljno pripremaju teren za te namjene i to na mjestu bivše kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori, koja se nalazi na području opštine Dvor, odnosno s druge strane Une.
Stav svih strana u BiH je da je ta lokacija nedopustiva jer je u slivu rijeke Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi odlaganjem tog otpada oko 70 odsto potencijalnog negativnog oticaja osjetila upravo BiH, odnosno bilo bi ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.
Zbog toga je, kako tvrde onih koji su direktno uključeni u odbranu tog stava, u martu uputili Hrvatskoj odgovor sa zahtjevima i primjedbama na zahtjev za izdavanje sadržaja o studiji uticaja na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada na Čerkezovcu.
Predsjedavajući Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emir Dizdarević za “Glas” je rekao da odgovora iz zvaničnog Zagreba još nema, ali da i nema roka do kada bi to trebalo da urade.
Dok čekaju i te podatke, na koje ponovo imaju pravo da oglase, potvrdio je da spremaju novi izvještaj o tome što su radili i šta dalje.
– Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH su rekli da će urgirati da se počne sa istraživanjima sa naše strane, odnosno sa uzimanjem uzoraka i ispitivanjem tla. Riječ je o istom području, sastavu, gledajući to očima struke tako da će nam ti podaci biti veoma značajni za sve tvrdnje u vezi sa sastavom zemljišta, trusnošću područja i tako dalje – istakao je Dizdarević koji više informacija sa različitih adresa u BiH o potezima na ovom polju očekuje u toku ove i naredne sedmice.
Iz republičke Vlade nedavno su poručili da je Srpska spremna da pokrene dodatna istraživanja koja će potvrditi da ta lokacija ispunjava nijedan parametar da bi tamo bilo odlagalište, kao i potvrdili da je izdvojeno milion KM za finansiranje aktivnosti i da je pripremljen akcioni plan.
O ovoj temi trebalo bi da bude riječi i na zasjedanju Narodne skupštine koje počinje danas u Banjaluci, imajući u vidu da je na dnevnom redu i izvještaj skupštinskog Odbora za zaštitu životne sredine koji je nedavno održao i tematsku sjednice o odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. U tom dokumentu je, između ostalog, naglašeno da dosadašnje aktivnosti institucija Srpske i BiH nisu zaustavile Hrvatsku i predloženo je usvajanje nove rezolucije o protivljenju izgradnji odlagališta na Trgovskoj gori jer je posljednji put Narodna skupština o tome raspravljala u decembru 2015. godine.
Riječni slivovi
Članovi pravnog tima za problematiku Trgovske gore već su završili i strategiju u kojoj su pobrojali sve opcije koje su na raspolaganju BiH u tom sektoru borbe protiv namjera da uz granicu bude odlagan opasni otpad. Potrebno je, prema njihovim ocjenama, ojačati domaću diplomatiju, ali i aktivirati države kroz koje protiče rijeka Dunav, od ušća Save, ali i obezbijediti uslove za vođenje spora pred sudovima.
