“Ako je zabrana radova na kružnoj raskrsnici u svrsi političke kampanje i ako je urađeno po nalogu, to je najveća sramota za ovaj grad i društvo”, rekao je ovo nekadašni dekan i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović povodom obustavljanja radova na raskrsnici kod Ekvatora.
Obustvaljanje radova na raskrsnici kod Ekvatora nije prvi slučaj u kojem je republička inspekcija intervenisala, jer od preuzimanja mandata administracije gradonačelnika Draška Stanivukovića inspekcija je u više navrata djelovala protiv odluka gradske administracije i protiv interesa građana Banjaluke.
U narednim redovima ćemo se podsjetiti kako je Republička inspekcija djelovala u gorućim problemima grada na Vrbasu.
Raskrsnica kod Ekvatora:
Posljednji slučaj svakako je vezan za obustavu radova na raskrsnici kod Ekvatora. Projekat olakšice saobraćaja u Banjaluci trebalo je da omogući jednosmjerni saobraćaj u užem jezgu grada, a kruna ovog projekta treba da bude kružna raskrsnica kod Ekvatora.
Izgradnja ove raskrsnice je uveliko započeta i radovi su se odvijali brže od predviđenog. Ipak pred kraj radova, stavljena je traka i zabrana jer po riječima nadležnih ovi radovi nisu imali građevinsku dozvolu.
Profesor Vitormir Popović je ranije istakao da to što je Republički inspektorat obustavio izgradnju kružne raskrsnice kod “Ekvatora” nije u skladu ni sa zdravim razumom, ni propisima.
“Ako je to u funkciji predizborne kampanje, oni koji zagovaraju takav pristup, prije svega mislim na ove nesrećne inspektore koji su to vjerovatno radili po nalogu, onda je to sramno i za ovaj grad i za ovo društvo u cjelini”, rekao je Popović.
Popović kaže da se tu radi o sanaciji ili reorganizaciji tog putnog djela i da za to sigurno nije potrebna građevinska dozvola.
“Druga stvar jeste da smo mi kao građani ogorčeni na činjenicu da kad je već stanje dovedeno do kraja, sada se nalaže da se nešto mora vratiti u prvobitno stanje. Kao da neko proizvodi novac, a to su pare poreskih obveznika. I treba da se radi na tome da se poboljša saobraćaj, ukoliko se može poboljšati. Tu su velike kolone, još ako ne radi semafor tu nije moguće ni ući ni izaći iz grada”, rekao je Popović.
Rad restorana “Agape” u pandemiji:
Tokom pandemije virusa korona ugostiteljski objekti su morali raditi u specifičnim uslovima, a u nekim slučajevima rad im je bio potpuno zabranjen. Razlog za donošenje ovakve odluke je prvenstveno bio u očuvanju zdravlja naših građana. Ipak pravila nisu važila isto za sve.
Slučaj restorana “Agape” u vlasništvu ćerke predsjednika SNSD Milorada Dodika koji je pokušala zatvoriti komunalna policija zbog prekršenih epidemioloških mjera dugo je bio tema i predmet prepucavanja u Banjaluci.
“Ugostiteljski objekat “Agape” usluživao je goste u bašti zatvorenog tipa, čime su prekršene mjere Republičkog štaba za vanredne situacije”, napisao je tada gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Nakon što su tržišna inspekcija Grada i komunalna policija izdali prekršajni nalog, ali i mjeru zatvaranja na sedam dana, porodica Dodik je ekspresno poslala republičke inspektore kako bi opovrgnuli tvrdnje gradske inspekcije, i time kako je tada govorio Stanivuković još jednom građanima dokazali da su nedodirljivi.
“Ovo je šamar svim ugostiteljima, muzičarima, fitnes trenerima, ali i svim građanima Banje Luke i cijele Republike Srpske. Na isti način su tražili zaštitu i od nadležnog ministarstva povodom slučaja u vezi nelegalno izgrađenog objekta “Kajak”. Pokazaćemo da je Banja Luka snažnija od bilo kog pojedinca,” poručio je tada Stanivuković.
Kajak terasa:
U martu 2021. godine postavljena je traka na restoran “Kajak” u Banjaluci. Razlog za zabranu rada ovog ugostiteljskog objekta bio je činjenica da je zahtjev za legalizaciju objekta odbijen jer se nalazi na gradskoj zemlji.
Brojni naslovi su tada opisivali da je zabrana rada rezultat ličnog sukoba gradonačelnika sa porodicom Radišić što je tada Stanivuković oštro demantovao.
Naveo je da ovo nije usmjereno protiv vlasnika, porodice Radišić, ili nečijih kumova i prijatelja, već protiv pojave nelegalne gradnje.
“Oni koji su do juče mislili da mogu sve, danas počinju da ruše svoju imovinu. Počinje razgrađivanje privatne države i to je danas ono što se tamo dešava. Ne likujem, samo želim da Grad bude iznad svakog pojedinačno”, rekao je on.
Za razliku od navedenih slučajeva kada je republička inspekcija reagovala užurbano, u slučaju “Kajak terase” Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i ministar Srebrenka Golić poručili su tada da rade isključivo prema važećim zakonima i propisima, a da će žalba koju je tada podnio Stanivuković biti riješena kad dođe na red, u skladu sa dinamikom pristizanja svih drugih žalbi.
Rušenje “Kajak terase” je izvršeno u novembru 2021. godine i tada je Stanivuković poručio da je rušenje ispravljanje dugogodišnje nepravde koju su, prema njegovim rečima, pojedinci počinili gradu.
“Ovo nije upereno protiv bilo kojeg pojedinca; kada budu imali papir dobiće sve što žele. Sve pojedince smo stavili u istu ravan – nema potlačenih, nema povlaštenih, svi smo jednaki. Uzalud je braniti neodbranjivo. Znao sam ko je advokat i ko brani ovaj slučaj i odmah sam znao da će izgubiti” rekao je tada Stanivuković.
Rampa na fontanu:
Izgradnja nove fontane u parku Mladen Stojanović po uzoru na onu koja je nekada bila u parku Petar Kočić počela je u maju 2021. godine na radost brojnih nostalgičara u gradu na Vrbasu.
“Dugo smo razmišljali koji lokalitet je najadekvatniji. Zajedno smo došli na ideju da fontana bude upravo na ovom lokalitetu, pod krošnjama ovog prelijepog drveća, koje podsjeća na lokaciju gdje je bila prethodna fontana, kako bi dobila svoj stari sjaj”, kazao je tada Stanivuković.
Fontana je izgrađena, ipak pred gradskim vlastima je bio trnovit put do njene izgradnje.
“Grad Banjaluka izdao je građevinsku dozvolu za izgradnju fontane u parku Mladen Stojanović koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske poništilo 29. novembra 2021. godine, zbog nenadležnosti grada – istakli su tada iz resornog Ministarstva.
Govorili su da je zahtjev za građevinsku dozvolu za izgradnju fontane stigao u Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i da se nalazi u fazi obrade.
“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske poslalo je zahtev gradu Banjaluka za dopunu dokumentacije, a nakon kompletiranja zakonom propisanih dokumenata, Ministarstvo će izdati građevinsku dozvolu” govorili su iz Ministarstva.
Ipak, Grad je imao dozvolu za gradnju, pa je tako replika fontane u parku Mladen Stojanović ugledala svjetlost dana nakon 15 godina.
Uz prigodan kulturno-umjetnički program, fontanu su otvorili gradonačelnik Draško Stanivuković, savjetnica za društvene delatnosti Milada Šukalo uz veliki broj Banjalučana.
Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je tada da je ova fontana više od vode koja teče niz kamen kao što je više i od simbola grada.
“Ova fontana predstavlja brojne uspomene, sjećanja na onu Banjaluku koju su naši sugrađani zaista mnogo voljeli”,rekao je Stanivuković.
Dodao je da je fontana iz parka Petar Kočić nestala, ali da niko nije pitao Banjalučane šta misle o tome.
