Željezničko osoblje, vozači kamiona i poljoprivrednici su među onima koji od ponedjeljka širom Njemačke prijete štrajkom. Pritužbe se kreću od visine plata i uslova rada do smanjenja poljoprivrednih subvencija i poskupljenja putarina.
Evropska sila Njemačka bori se sa snažnom mješavinom kratkoročnih i dubljih strukturnih problema koji su – zajedno s podijeljenom i izgleda neučinkovitom vladom – podstaknuli ekonomiste da govore o “evropskom bolesniku”. Evo pogleda na neke od izazova s kojima se suočava najmnogoljudnija država EU, piše The Guardian.
Zašto njemačka privreda pati?
Sveobuhvatne reforme rada u kasnim 90-im godinama praćene velikom potražnjom u Kini i na tržištima u razvoju pomogle su stvaranju miliona radnih mjesta i podstakle snažan privredni rast u Njemačkoj kroz dvije decenije.
Međutim, čini se da sada ovaj ekonomski model posrće. Međunarodni monetarni fond predviđa da će Njemačka biti jedina privreda u G7 čiji će BDP pasti 2023. godine. Dijelom su problemi posredni i stoga su vjerojatno privremeni: slabija kineska privreda i uticaj rata u Ukrajini.
Potražnja za robom koju njemački izvozni sektor uglavnom proizvodi – strojevima, automobilima, alatima, hemikalijama – varira zavisno o stanju svjetske privrede.
Ali trenutni pad takođe je razotkrio dugoročne probleme koji utiču na ekonomsku učinkovitost zemlje. Ekonomisti ukazuju na ubrzano starenje njemačkog stanovništva, manjak velikih ulaganja u infrastrukturu i visoke stope poreza na dobit.
Očekuje se pad proizvodnje za 0.5% u 2024. Dugoročno gledano, prijetnje uključuju kinesku konkurenciju na tržištu električnih automobila i troškove postizanja neto nule, koji su u Njemačkoj veći zbog njene ogromne, energetski intenzivne industrijske baze i odbijanja nuklearne energije.
Je li država dorasla zadatku?
Upravljanje brzim ekonomskim, društvenim i geopolitičkim promjenama zahtijeva otvorenost, prilagodljivost i brzo donošenje odluka državnih institucija – što nisu baš karakteristike njemačke birokratije.
Digitalizacija zaostaje za velikim dijelom u Evropi. Njemačka se i dalje uvelike oslanja na gotovinu, koja je činila oko 40% plaćanja na prodajnim mjestima prošle godine u odnosu na 8% u Švedskoj. Brza širokopojasna internetska povezivost se poboljšava, ali je još uvijek nestabilna.
Čelnik njemačkog udruženja digitalne industrije nazvao je zemlju “propalom državom” u smislu usluga digitalne vlade. Obrada građevinskih dozvola, operativnih dozvola i registracija poduzeća traje mnogo duže od prosjeka EU.
Sve to ima strukturni učinak na produktivnost, kao i administraciju koju se često kritikuje kao pretjerano sporu, pretjerano legalističku, nepotrebno opreznu i kojoj je potrebna dalekosežna reforma. Njemačka birokratija je, kao posljedica toga, legendarna.
Što vlada radi po tom pitanju?
Nakon više od polovine njenog četverogodišnjeg mandata, 82% njemačkih birača nije zadovoljno ili uopšte nije zadovoljno učinkom osporavane i podijeljene koalicije Olafa Šolca, koju čine SPD s lijevog centra, Zeleni i neoliberalni FDP.
Šolcom SPD pao je na treće mjesto iza opozicije desnog centra CDU/CSU i ekstremno desne Alternative für Deutschland (AfD), dok je rejting Zelenih najniži u posljednjih pet godina, a FDP je izgubio trećinu svoje podrške.
Koalicija je naslijedila mnoge trenutne probleme u zemlji i obećala je velike reforme kako bi ih riješila – ali covid, potpora Ukrajini i energetska kriza stavili su veliki pritisak na njeno obećanje da će se modernizovati bez štete po pojedinačne sektore.
Vlada koju se smatra neučinkovitom krajem prošle godine primila je dodatni udarac kada je ustavni sud presudio da je njen proračun za 2024. prekršio fiskalna pravila sadržana u ustavu, što je izazvalo proračunsku krizu od više milijardi evra.
Odluka je značila da vlada nije mogla preusmjeriti 60 milijardi evra preostalih iz pandemijskog fonda za hitne slučajeve u fond za klimu i transformaciju, namijenjen podsticanju zelene tranzicije Njemačke i modernizaciji industrije.
Sastaviti proračun bez tog novca biće teško. Zeleni nerado pristaju na kompromis po pitanju zaštite okoliša i socijalne potrošnje, FDP odbija ukinuti ustavnu kočnicu zaduživanja i želi velike proračunske rezove, a SPD je zapeo u sredini.
Zbog niza neuspjeha na državnim izborima, pada popularnosti i alarmantnog uspona AfD-a, čini se da je svaka stranka sve odlučnija jasno se razlikovati od ostalih, zbog čega je još teže pronaći dogovor o ključnim ekonomskim politikama.
Ko štrajkuje i zašto?
Njemačka državna kancelarija za reviziju kaže da je državna željeznička mreža Deutsche Bahn u stalnoj krizi, s dugovima od 30 milijardi evra i najnižim nivoima tačnosti u osam godina.
Za to su kriva decenija nedovoljnog ulaganja, smatraju sindikati. Sindikat strojovođa pozvao je na “neograničene štrajkove” od 8. januar, što bi moglo izazvati velike poremećaje, uglavnom zbog zahtjeva za 35-satnom, umjesto 38-satnom sedmicom.
Uprkos djelomičnom zaokretu vlade u četvrtak, poljoprivrednici nastavljaju sa svojim protestima protiv planova za smanjenje subvencija za dizel i poreznih olakšica za poljoprivredna vozila. Bio je to dio planiranih rezova u potporama poljoprivrednom sektoru od 900 miliona evra.
Poljoprivrednici kažu da će planirani rezovi ugroziti njihovu egzistenciju i konkurentnost njemačke poljoprivrede te su upozorili da će od 8. januara biti “prisutni posvuda na način na koji zemlja nikada prije nije doživjela”.
Prevoznici su zabrinuti zbog viših putarina, dok bi neki ljekari od 9. januara mogli odlučiti zatvoriti ordinacije u znak podrške zahtjevima medicinske struke za više državne potpore preopterećenom sistemu.
Kasnije tokom godine predstoje krugovi kolektivnih pregovora u maloprodaji, građevinarstvu, zračnom prevozu, hemijskoj, metalnoj i elektroindustriji. U posrnuloj privredi i dok se kriza troškova života nastavlja, sve bi moglo biti daljnje žarište za štrajk.
