Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske, koji je na dnevnom redu sedme sjednice Narodne skupštine, danima izaziva veliki interes javnosti, a vlast i opozicija će po ovom pitanju zastupati suprotstavljene stavove.
Dok opozicija smatra da je apsolutno nedopustivo da se nosiocima imuniteta da opšta zaštita od krivičnog gonjenja, predstavnici vladajuće većine poručuju da zakon nema nikakve veze sa zaštitom pojedinaca, već će isključivo štititi odluke koje donese republički parlament i one koji su dužni da te odluke sprovode i poštuju.
Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, rekao je da je uporište za ovaj zakon nađeno u ustavima Srbije, Crne Gore i Hrvatske, a u kojima piše da predsjednik ima isti imunitet kao i narodni poslanici.
“Da li je normalno da ono što ja izglasam, a što treba da potpiše predsjednik Republike i direktor ‘Službenog glasnika’, da nemaju imunitet, a ja koji sam to izglasao imam? To nije logično i ti akti moraju da se štite”, istakao je Stevandić.
Naveo je da je zakon od suštinskog i nacionalnog karaktera, te da se njime štite svi akti koji se usvoje u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
“Ako dozvolimo model kada je Kristijan Šmit pokušao da onesposobi predsjednika Srpske Milorada Dodika da potpiše akte koje je usvojila Narodna skupština i da mu zaprijeti krivičnim progonom jer je prethodni zakon o imunitetu vrlo smišljen, znači da smo obesmišljeni kao Narodna skupština. Zašto bi Skupština onda izglasavala i trošila narodni novac za akte i zakone koje neko neće smjeti potpisati, jer će neki novi, nelegalni, lažni predstavnik izglasati akte i objaviti u ‘Službenom glasniku’ da će oni koji to potpišu ići u zatvor”, dodao je Stevandić.
Lider SDS-a Milan Miličević saglasan je da imunitet od krivičnog gonjenja treba da imaju svi funkcioneri sa javnim ovlašćenjima za provođenje zakona NS RS, a kojim se, kako kaže, “odbacuju oktroisani stavovi Kristijana Šmita, koji nije imenovan u skladu sa Dejtonskim sporazumom” ili generalno zakoni OHR-a.
Međutim, prvi čovjek najveće opozicione stranke u Srpskoj smatra da je nedopustivo da se vlast krije iza Šmita “da bi se legalizovao kriminal”.
“Prihvatamo da svi imaju imunitet od Kristijana Šmita i OHR-a, ali ćemo se i usprotiviti da ministri imaju imunitet za kriminal, korupciju i zloupotrebu položaja, jer je apsolutno nedopustivo izvršnoj vlasti dati opšti imunitet od krivičnog gonjenja”, poručio je Miličević, te dodao da, ako predlagač zakona zaista želi da zaštiti Srpsku od Šmitove samovolje, onda će istovremeno prihvatiti brisanje imuniteta nosiocima za krivično gonjenje po svim pitanjima u okviru dužnosti.
Iz vladajućeg SNSD-a smatraju da opozicija očigledno na sve načine pokušava da pronađe razlog da ne glasa za ovaj zakon, a sve, kažu, pod pritiskom stranaca.
“Ovdje se ne radi o imunitetu od krivičnog kažnjavanja bilo koga, na primjer nekog ministra koji je počinio krivično djelo ili je prekršio Zakon o javnim nabavkama ili bilo šta drugo, za to naravno da treba da krivično odgovara, za visinu i vrstu djela i da ide u zatvor. Ovdje je stvar zakonodavne priče i provođenja odluka Narodne skupštine i mislim da svi koji učestvuju u tom zakonodavnom tijelu i provođenju odluka NS RS, odnosno odluka naroda, treba da imaju isti imunitet kao narodni poslanici”, rekao je za “Nezavisne novine” Igor Žunić, šef Kluba poslanika SNSD-a.
Za Đorđa Vučinića, poslanika Kluba Za pravdu i red u NS RS, ovo je jedan od zakona koji izaziva bespotrebnu buru u javnosti.
“A to je i krajnja suština njega, odnosno, ovo je pokušaj nastavka borbe za javnost između Dodika i Šmita. Svi znamo da je taj sukob samo farsa i da je predstava za one najnaivnije. Nisam siguran da su svi formalni predlagači ni pročitali nacrt, s obzirom na to da tu imamo dvocifren broj ljudi koji uopšte ni ne učestvuju u raspravama na sjednicama NS RS”, naglašava Vučinić.
Isto tako, on smatra da u kompletnom zakonu ostaje da se vidi i kako bi postupale sudije u eventualnom krivičnom postupku.
“Ostaje veliko pitanje i diskreciona odluka sudije koji će postupati u eventualnom krivičnom postupku ukoliko se ovakav zakon usvoji, što je i propisano članom 6. ovog nacrta zakona. Pitanje je da li će se i za kriminal i korupciju primjenjivati imunitet, odnosno da li će sud cijeniti da je i kriminal sastavni dio okvira dužnosti nosioca imuniteta”, zaključio je Vučinić.
