U Bosni i Hercegovini gotovo da ne prođe dan a da ne čujemo kako neko od političkih lidera poručuje kako su za sve što se ovdje dešava krivi isključivo stranci, koji su od države napravili neku vrstu kolonije, ili jednostavno vuku korake koji idu u korist jednog od tri konstitutivna naroda.
Istina je da svaki od naroda u BiH ima svoje zahtjeve i viđenje u kom pravcu država treba da ide, ali bez zajedničkog dogovora svih njih teško da će stranci ikad spakovati kofere i prepustiti državu ljudima koji, prema mišljenju naših sagovornika, u ovom trenutku najviše pažnje usmjeravaju ka nacionalnim ciljevima.
Miloš Šolaja, politički analitičar iz Banjaluke, ističe da odlazak stranaca iz BiH mora da bude zajedničko opredjeljenje sva tri konstitutivna naroda, počevši od političara i nosilaca drugih javnih funkcija do akademskog i civilnog društva.
“Nama treba diskusija između tri konstitutivne zajednice i bez toga nema koraka naprijed. Nije danas bitno da li imate neku granicu, prelaze, oružje ili tako nešto, ali u smislu odgovornosti prema ljudima zaista se mora govoriti o državopravnim oblicima. Mora se istinski i iskreno, jer neće moći drugačije, naći način na koji će BiH funkcionisati bez uplitanja stranih predstavnika i organizacija, posebno u naredbodavnom i izvršnom smislu, jer dok god se sami građani BiH ne natjeraju na to da se osvoji granica slobode, da vi jednostavno sami upravljate i zemljom u kojoj živite i svim svojim institucijama i svojom sudbinom, nema efikasne i funkcionalne BiH. To bi i oni, koji su ovdje došli kao strani predstavnici, trebalo da znaju i da prihvate”, ističe Šolaja.
Uvjeren je da se, kad bi se tri konstitutivna naroda uspjela dogovoriti, ne bi otišlo mnogo dalje od onoga što trenutno predviđa Dejton…
“Zato što je i pisanjem Dejtonskog sporazuma neko procjenjivao da je to funkcionalno i efikasno za BiH, ali da ima nekih nijansi koje bi trebalo provjeriti. U tom slučaju, kada se jednom uspostavi pravilna politička i prije svega institucionalna situacija, možemo da govorimo i o nekim demokratskim procesima koji govore i o potrebi kritike vlasti i promjena u okviru određenih politika. Ovako, zasad, sve te politike su u okviru određenih nacionalnih ciljeva i onda to prekriva sve one potrebe za efikasnim upravljanjem i efikasnom vladavinom koju BiH ima”, kazao je Šolaja.
Za nezavisnog analitičara Srećka Latala osnovni razlog zbog koga BiH ne funkcioniše kako treba, pogotovo ne u interesu građana, krivi su političari, koji, kako kaže, uvijek nađu razne političke, ekonomske ili izborne interese za različita tumačenja zakona, pa i samog Dejtona.
S druge strane, on smatra da stranci u BiH odavno nisu konkretnije aktivni… “Posebno ako tu govorimo o Uredu visokog predstavnika. Jedina konkretna i bitna akcija koju sam ja od OHR vidio jeste nekoliko odluka vezano za izbore, ali koje su po mom mišljenju bile usmjerene za održavanje izbora. S druge strane, mislim da naši političari više koriste urede i organizacije međunarodne zajednice, opet mislim na OHR i strane ambasade, u svoje propagandne svrhe nego što stranci nešto zaista konkretno rade ovdje”, rekao je Latal.
Ipak, neki smatraju da BiH ne može funkcionisati bez stranog uplitanja.
“U prvom redu zbog toga što tri nacionalne zajednice s različitih polaznih točaka gledaju na Dejtonsko-pariski mirovni ugovor. Bošnjački dužnosnici dominantno zagovaraju izgradnju države na principu jedan čovjek – jedan glas, što bi dovelo do unitarizacije zemlje i dominacije većinskog naroda. Srpski dužnosnici proklamiraju separatističke ideje i što manje BiH, dok hrvatski dužnosnici žele korekciju nepravednih intervencija međunarodnih predstavnika koji su intervencijama gotovo dekonstituirali hrvatski narod”, kaže Branimir Galić, novinar RTV Herceg Bosne.
Da bi se napravila funkcionalna država bez uplitanja stranaca, smatra on, trebalo bi da se dogodi “utopistički scenario” koji bi doveo do toga da se postigne konsenzus kako tri nacionalne zajednice vide BiH, a to je, poručuje, realno gotovo nemoguće.
“Stvaranje nekog minimalnog okvira zajedničke državnosti i minimalnog, ali funkcionalnog okvira političkog sustava u ovom trenutku jedino je moguć kroz doslovnu primjenu presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. Naravno, ovdje treba primjenjivati temeljno načelo Ustava, a to je načelo konstitutivnosti naroda ako želimo funkcionalnu BiH bez stranog uplitanja. U protivnom, može doći do situacije, kako je prof. Mirjana Kasapović rekla, da imamo de facto državnost Republike Srpske i ciparski model u Federaciji BiH”, dodao je on.
