Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BIH juče je jednoglasno uvojio Rezoluciju o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u BiH.
Na hitnost usvajanja ove Rezolucije ukazivali su brojni nesrećni brojevi među kojima je i podatak da je samo tokom 2019. godine u BiH ubijeno 12 žena.
Takođe ovog ljeta javnost je svjedočila premlaćivanju radnice hotela u Jablanici, monstruoznom ubistvu u Gradačcu, u Živinicama je ubijena žena, a u Bijeljini skoro na smrt izbodena.
Ipak i pored svih strahota koje su prošle žene u BiH za koje javnost zna, a stručnjaci ističu da je mnogo veći broj onih koje se ne usuđuju prijaviti nasilje, Rezolucija koja je juče usvojena dugo je čekala da dođe na dnevni red.
Usvajanje Rezolucije trebalo bi da bude temeljna promjena na bolje, jer je dosadašnja praksa pokazala da sudovi izriču blage kazne, a nasilnicima doprinosni i nedovoljan broj policajaca na broj stanovnika. Nedovoljno se sarađuje i sa nevladinim organizacijama.
Dešavalo se i da umjesto da nasilnik bude izmješten iz stana, žene i djeca se izmještaju ukoliko imaju sreću da u njihovom gradu postoji sigurna kuća.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović je poručio da usvajanje Rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u BiH ima za cilj suštinsko vraćanje povjerenja u institucije ovog društva, ali se dotakao i slučaja ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca koji se suočava s optužbama za nasilje nad suprugom.
Данас смо, у Парламенту БиХ, једногласно усвојили Резолуцију о спречавању свих облика насиља над женама и узнемиравања жена у БиХ. Са циљем конкретног провођења резолуције, преласка са декларативног тражења на суштинско враћање повјерења у институције овог друштва, посланици у… pic.twitter.com/GEY8h2eQN8
— Branislav Borenović (@BBorenovic) November 20, 2023
“Cilj konkretnog provođenja rezolucije je prelazak sa deklarativnog traženja na suštinsko vraćanje povjerenja u institucije ovog društva, poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH su pokrenuli inicijativu za smjenu aktuelnog ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH”, rekao je Borenović.
Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Mira Pekić poručila je da svi moramo da budemo podrška i zaštita ženama žrtvama nasilja.
“Naša odgovornost je velika i naša podrška mora biti jasna, nedvosmislena i jednostavna, sa jasnim i preciznim kaznenim odredbama za nasilnika. Sistem mora reagovati na prvi poziv žene, jer ako reakcija izostane, žena može odustati od traženja zaštite sistema, što može dovesti do tragičnih posljedica”, rekla je Pekićeva.
Ističe da se femicid može tretirati na dva načina – kao posebno krivično djelo ili da bude poseban oblik teškog ubistva. Imamo i slučajeve, ističe Pekićeva, vrlo obrazovanih žena i muškarca koji smatraju da “jedna modrica, gurkanje ili šamar i nisu neko nasilje“.
“Jesu nasilje! Mi toga imamo i unutar sistema. Isto boli kad udari poslanik, bravar, zidar, učitelj ili ministar. Ista je odgovornost, ista je težina. Naša je odgovornost da mijenjamo svijest o tome da je danas normalno biti nasilnik”, navela je Pekićeva.
Smjena Staše Košarca?
Paralelno sa usvajanjem Rezolucije, predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH grupa od 11 parlamentaraca uputila je pismo. U njemu traže pokretanje smjene ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca (SNSD) u Savjetu ministara BiH zbog nasilja nad bivšom suprugom.
Jedanaest potpisnika inicijative su Mira Pekić, Jasmin Emrić, Vlatko Glavaš, Aida Baručija, Branislav Borenović, Mladen Bosić, Elvisa Hodžić, Nenad Grković, Šerif Špago, Darko Babalj i Safet Kešo.
Oni smatraju da Staša Košarac zbog povezivanja sa porodičnim nasiljem nije moralno prihvatljiv da bude na čelu Ministarstva i da vrši funkciju zamjenika predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Podsjećamo, Sanja Stanković, bivša supruga Staše Košarca, prije tri godine je optužila tadašnjeg supruga za porodično nasilje ukazujući na agoniju koju s djecom proživljava u svom domu.
Feministkinje nisu potpisale smjenu Košarca?
Sabina Ćudić, potpredsjednik Naše stranke i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, 2016. godine je pokrenula inicijativu za uvođenje Hrabrog telefona, putem kojeg će roditelji i djeca moći anonimno prijavljivati slučajeve vršnjačkog nasilja Ministarstvu obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo.
Ipak kada je u pitanju slučaj Staše Košarca, Ćudićeva se našla na listi koju još čine Rejhana Dervišević, Mia Karamehić Abazović i Ermina Salkičević Dizdarević, a koje smatraju da smjena Košarca zbog nasilja nad suprugom nije potrebna.
Aleksandra Pandurević, bivši poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, komentarišući ovaj slučaj uputila je čestitku Aidi Baručiji koja je potpisala pismo za smjenu Košarca, a ženama koje nisu potpisale je poručila da više nikada ne progovaraju o nasilju i femicidu.
“Baručija je jedina koja je pokazala da je čovjek. A ove četiri dame, više nikada da ne progovore o femicidu i nasilju nad ženama jer su danas pokazale šta o tom zaista misle i koliko im nedostaje empatije. Dok žene štite nasilnike, boljitka neće biti”, naglasila je Pandurevićeva.
Kako je Sanja Vulić branila stranačkog kolegu Košarca?
Parlamentarci koji su potpisali pismo za prijedlog smjene Staše Košarca su u prilogu izdvojili niz novinskih tekstova u kojima je Sanja Stanković detaljno govorila u porodičnom nasilju, kao i nespremnosti nadležnih institucija da je zaštite od njenog bivšeg muža Staše Košarca.
U prilogu se nalazi i odgovor Sanje Stanković na istup poslanika SNSD-a u PD PS BiH Sanje Vulić koja je prije tri mjeseca na uvredljiv način branila svog stranačkog kolegu Košarca od optužbi za porodično nasilje.
“Dosta je više da slušamo o tim starim temama nasilja koje su iskonstruisane i napravljene u kuhinji pojedinih aktera”, kazala je tom prilikom Sanja Vulić i upitala: “Šta je razlog za taj plač i suze?”.
U pismu upućenom parlamentarcima u BiH, Sanja Stanković je upitala “ko je Sanji Vulić dozvolio da određuje ko je nasilnik a ko ne”?
Bivša Košarčeva supruga je još jednom bila beskompromisna: “Da, živjela sam s nasilnikom i obratila sam se zbog toga policiji Republike Srpske i to više puta. Obraćala sam se i drugim zvaničnicima Republike Srpske”.
Nažalost, nasilja nad ženama ima svuda ali u BiH je široko prihvaćeno.
Prema istraživanju OESC-a iz 2019. godine, procjenjuje se da je 640.000 od oko 1,6 miliona žena doživjelo nasilje, dakle više od svake treće žene. Prema istraživanju, 74 posto ljudi u zemlji se slaže sa ovim stavom: “Važno je da muškarac pokaže svojoj partnerki ko je šef.” A 72 odsto vjeruje da je “nasilje u porodici privatna stvar i da se s njim treba baviti unutar porodice”.
Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Mirna Savić Banjac više je puta naglašavala da se hitno mora donijeti Zakon o sprečavanju femicida, a u svjetlu posljednjih dešavanja u Bosni i Hercegovini u kojima su žrtve žene.
“Napravili su Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i Zakon o zaštiti nasilja nad ženama. Nacrt bio u skupštini, usvojen i tu je femicid. Suština je da je dobro definisan, ali da nema sankcije. I to je onda veliki problem, jer trebamo dobiti zakon koji može da se primjenjuje u praksi”, rekla je Savić Banjac.
Ovaj stav Savić Banjac je izložila u Narodnoj skupštini, a njenog su mišljenja i brojne relevantne organizacije i pojedinci.
“Insistiraćemo da se femicid kažnjava ne manje od teškog ubistva. To je ključ. Vidjećemo kad dođe prijedlog zakona šta će uraditi”, poručila je Savić Banjac.
Kada je u pitanju jučerašnje usvajanje Rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u BiH, Savić Banjac poručuje da je svaka inicijativa poželjna.
“Svaka inicijativa je poželjna i pozitivno je usvajanje ovakve Rezolucije, međutim, po rastu femicida očigledno je da se ovim problemom moramo baviti još mnogo ozbiljnije i brže. Ni sadašnji zakoni se u praksi često ne poštuju i kada se već bavimo ovom temom, ona mora obezbijediti uslove da funkcioniše u praksi”, rekla je Savić Banjac.
Što se tiče slučaja ministra Košarca, ona dodaje da nijedan nasilnik ne smije biti zaštićen, te da politička moć, uticaj, porijeklo, novac, ugled i status ništa ne mijenjaju.
“Nasilnik je nasilnik i u skladu s tim mora da odgovora”, zaključila je Savić Banjac.
