Zbog učestalih zemljotresa na Islandu, stručnjaci upozoravaju da se sprema vulkanska erupcija na jugozapadu zemlje, koja bi mogla potpuno da uništi grad u blizini vulkana, iz kog su vlasti naredile potpunu evakuaciju stanovništva.
U Grindaviku, mjestu u blizini glavnog grada Islanda, potencijalna vulkanska erupcija preti da u potpunosti uništi ovo mjesto u kom živi 3.000 stanovnika. Po nalogu islandske Agencije za civilnu zaštitu, grad je potpuno evakuisan, nakon što je pomjeranje magme ispod Zemljine kore izazvalo stotine zemljotresa koji, kako se vjeruje, prethode erupciji, prenosi Rojters.
Profesor vulkanologije na Islandskom univerzitetu, Tor Tordason rekao je za BBC da je i dalje aktivna 15 kilometara dugačka rijeka magme koja teče ispod zemlje i da se čini da je erupcija neminovna.
“Zbog toga, nažalost, govorimo od neizbježnoj erupciji. Najvjerovatnije da će tok erupcije biti u granicama grada Grinadvika”, izjavio je Tordason za britanski mediij.
Grad je inače udaljen samo 15 kilometara južno od međunarodnog aerodroma Keflavik, ali za sada nema prekida u letovima. Oblak pepela od erupcije islandskog vulkana 2010. doveo je do otkazivanja desetina hiljada letova, ali stručnjaci vjeruju da je malo vjerovatno da će se tako nešto ponoviti, piše BBC.
Iako još nije došlo do erupcije, strah od posljedica nepogode na ostrvu najbolje se ogleda u zakonu koje su vlasti u toj zemlji donijele po hitnom postupku.
Island je tokom noći usvojio zakon kojim je predviđeno privremeno oporezivanje svih stambenih objekata u naredne tri godine, da bi se finansirala izgradnja barijera za zaštitu infrastrukturnih objekata od vulkanskih erupcija na jugozapadu zemlje, gdje je žarište seizmičke aktivnosti, objavio je “Politiko”.
Na osnovu tog zakona, koji je usvojen sa 57 glasova “za” u parlamentu Islanda koji ima ukupno 63 mesta, naplaćuje se privremeni porez na imovinu od 0,0008 odsto na kuće, a očekuje se da će na taj način biti prikupljeno 6,5 miliona evra.
Prikupljena sredstva biće iskorišćena za izgradnju zaštitnih nasipa i kanala oko geotermalne elektrane Svartsengi, koja se nalazi na južnom poluostrvu Rejkjanes, oko 65 kilometara od Rejkjavika.
Baš ta elektrana glavni je snabdjevač tog dijela teritorije vodom i strujom, a velike pukotine koje su se pojavile na ulicama i zgradama, “razbile” su i dileme nadležnih u toj zemlji da ništa ne prepuštaju slučaju.
Island je jedan od geološki najaktivnijih regiona u svijetu, sa više od 30 aktivnih vulkana. U julu je Litli Hrutur ili Mali ovan, proradio u oblasti Fagradalsfjal u toj zemlji, što je privuklo turiste da vide “najnoviju bebu vulkana na svijetu”. On je bio neaktivan osam vijekova, sve do erupcija 2021, 2022. i 2023. godine, prenosi Euronews.rs.
A o potencijalnim posljedicama najavljene erupcije za Tanjug je govorio geolog Dragan Milovanović koji kaže da “u slučaju da lava koja je blizu površine, pokupi malo vode iz okeana i probije čep, može doći do snažne erupcije koja bi imala negativne posljedice na život ljudi, floru i faunu”.
“Erupcija se očekuje, ali to je priroda i još je veliki broj napoznanica da bi se mogao dati odgovor kada i zašto. Zemljotresi koji su uobičajeni, i to malog intenziteta ali veoma česti, dogodili su se na Islandu, ali erupcije nema. Očigledno da je priroda još dovoljno velika napoznanica”, rekao je Milovanović.
Kako je naveo, jedna od mogućnosti je da magma još nije došla iz magmatske komore i izašla na površinu.
Druga mogućnost je, rekao je on, da ta magma ide negdje dalje, odnosno da neće biti na ostrvu, imajući u vidu da je Island tačno na velikoj pukotini, zbog čega je moguće da lava ode i izlije se u nekom dijelu okeana koji nije značajan jer ne ugrožava živote ljudi.
“Ta velika razlomna struktura koja je na središnjem dijelu Atlantskog okeana, gdje dvije velike ploče, evropska i američka, odlaze jedna od druge – to je zona divergencije i tu je vulkanizam intenzivan već milionima godina, i to nije nepoznanica”, rekao je Milovanović.
U slučaju da se erupcija dogodi na kopnu, Milovanović ocjenjuje da bi bila minorna ukoliko lava ne bi došla u reakciju sa vodom.
Kako je objasnio, ako naiđe na led i snijeg, lava zbog visoke temperature zagrijava vodu koja prelazi u vodenu paru, koja se naglo povećava, raspršava lavu i stvara oblak koji može da ometa avio saobraćaj.
“Kada padne, može imati negativne posljedice na živalj koji je tu. Mada je na Islandu bilo velikih erupcija, bilo je i katastrofalnih erupcija, lično ne očekujem da će do toga doći”, ocijenio je on.
