Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da će otvaranje pristupnih pregovora s BiH početi onda kad se “dostigne potrebni stepen usklađenosti s kriterijumima za članstvo”.
Sdruge strane, Evropska komisija, na čelu s fon der Lajenovom, očigledno smatra da su zemlje zahvaćene ratnim požarom, bez jasno utvrđenih granica i u kojima se svakodnevno narušavaju evropski “demokratski standardi”, ispunili sve kriterijume, pa je tako otvaranje pristupnih pregovara ozvaničeno s Ukrajinom.
Osim Ukrajine, koja je već skoro dvije godine u krvavom sukobu s Rusijom, otvaranje pristupnih pregovora o priključivanju EU u srijedu je ozvaničeno i sa Moldavijom, zemljom koja već decenijama vodi “mrtvu trku” upravo s Ukrajinom za prvo mjesto na rang-listi država s najrasprostranjenijom korupcijom.
Novo obećanje
– Ovo je istorijski dan jer Komisija preporučuje Savjetu Evropske unije otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom – izjavila je fon der Lajenova prilikom predstavljanja godišnjeg izvještaja o napretku zemalja koje žele članstvo u EU.
Ona je, s druge strane, političare u BiH pozvala da “nastave da rade na ispunjavanju evropskih kriterijuma”, obećavajući da će otvaranje prisupnih pregovara ponovo doći na dnevni red u martu sljedeće godine.
Kako je moguće to da “stroge evropske uslove” za otvaranje pristupnih pregovora s EU ispunjavaju Ukrajina i Moldavija, dok se BiH i dalje nalazi na čekanju, pitali smo profesora geopolitike, Srđana Perišića. On tvrdi da je svima jasno da se tu isključivo radi o geopolitičkim razlozima, koji, prema njegovim riječima, nemaju nikakve veze s ispunjavanjem standarda.
– Prijema u EU već duži niz godina nema bez geopolitičkih razloga. U dobrom dijelu BiH se i dalje o Evropskoj uniji razmišlja na idealistički način i misli se da je ona ista onakva kakva je, recimo, bila prije 30 godina. To više nije ni izbliza EU kakva je bila za vrijeme potpisivanja ugovora iz Mastrihta – kaže Perišić za Srpskainfo.
Srpski otpor
Što se tiče otvaranja pristupnih pregovora s Ukrajinom, Perišić ističe da je EU u ratu koji se vodi u toj zemlji direktno uključena strana.
– Ona ne samo da šalje finansijsku pomoć Ukrajini, već tamo šalje i naoružanje i municiju i na taj način ratuje protiv Rusije. Samo otvaranje prisupinih pregovora sa zemljom za koju se još od 2014. godine, ako se poštuje onih pet principa koji čine neku državu, postavlja pitanje da li je uopšte država, predstavlja neviđeni apsurd – ističe Perišić.
Kad se radi o Moldaviji, koja je u paketu s Ukrajinom dobila “zeleno svjetlo” Evropske komisije, on tu zemlju takođe opisuje kao “žestoko podijeljenu”.
– Polovina Moldavaca su za prisajedinjenje Rumuniji, a druga polovina je protiv toga. Tamo, takođe, ne postoji ni minimum ispunjavanja nekakvih demokratskih zahtjeva i načela, već se isključivo radi o geopolitičkim motivima – tvrdi Perišić.
Što se tiče BiH, on ocjenjuje da je glavna kočnica daljem približavanju EU to što Republika Srpska, odnosno srpski narod, ne želi bilo kakav sukob s Rusijom.
– Mi da smo članica EU, ne samo da ne bi bilo Republike Srpske u BiH, ovakve kakva je sada, nego bi isto tako bili strana u sukobu u Ukrajini. Morali bi da naoružavamo Ukrajince i da ih primamo na obuku, a to bi izazvalo haos u BiH jer Srbi to ne žele da rade. Osim toga, ulazak BiH u EU, ili bilo koju drugu zapadnu organizaciju kao što je NATO, podrazumijevalo bi derogiranje Republike Srpske i njeno svođenje na ime, a i samo ime bi vjerovatno došlo u pitanje. Otpor Republike Srpske koči Zapad da i ovdje ne upotrijebi te geopolitičke razloge. Kad bi taj otpor stao, BiH bi vjerovatno brzo ušla u EU – smatra Perišić.
