Nakon osmostrukog umanjenja budžeta za projekte iz oblasti kulture koje je izglasano u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kada je rebalansom usvojeno da umjesto planiranih 1.200.000 KM organizatori oko 150 manifestacija u 2023. godini od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske dobiju svega 150.000 KM, radnici iz oblasti kulture ovu odluku su nazvali sramotnom i pokrenuli inicijativu za sistematsko rješenje finansiranja kulture.
To rješenje podrazumijevalo bi izdvajanja od dva odsto iz ukupnog budžeta Republike Srpsku za kulturu.
“Povodom sramotne odluke da se rebalansom budžeta Republike Srpske drastično smanje izdvajanja za kulturu, a sa ciljem sprečavanja nastavka sistematskog urušavanja uslova za stvaralaštvo u Republici Srpskoj, oličenog u povećanju poreza na autorske honorare i smanjenje ulaganja u kulturu, smatramo da je jedini zaštitni mehanizam od samovolje pojedinaca zakonsko regulisanje obaveze Republike Srpske da godišnje izdvaja najmanje dva odsto za kulturu i umjetnost i smanjenje poreza na autorske honorare umjetnika. Ovo smatramo prvorazrednim nacionalnim interesom i očekujemo puno jedinstvo svih političkih faktora u Republici Srpskoj u vezi hitnog usvajanja ovih zakonskih rješenja”, glasi inicijativa koju je iniciralo i podržalo preko pedeset umjetnika iz Banjaluke, među kojima su Mladen Đukić, Ljubiša Savanović, Nebojša Kuruzović, Arsen Čarkić, Maja Tatić, Jelena Medić, Marija Šestić, Maja Manojlović, Nina Babić i drugi.
Oni su pozivali ostale umjetnike, kao i institucije, udruženja, pojedince da podrže ovu inicijativu ili da ćute u svojoj sramoti. Povodom ove inicijative multimedijalna umjetnica Jelena Medić govorila je za “Nezavisne”.
“U petak sam zvala advokata da nas posavetuje na koji način ćemo ovu inicijativu da pokrenemo kako bi došlo do neke izmene zakona oko toga, jer godinama se već prilično ofrlje tretira kultura i donose se ti rebalansi kako kome padne na pamet praktično. Što je najgore, krajem godine se raspisuje konkurs, a tokom godine umetnici rade svoje projekte i ulažu neka imaginarna sredstva. Ne znam ni otkud dolazi taj novac, to su privatni novci koji se ulažu u projekte, očekujući da će novac kasnije dođi preko kasno raspisanog konkursa”, ističe Medićeva.
Ona smatra da bi realizacija ove inicijative bila sistematsko rješenje u kojem bi se znalo da će dva odsto iz budžeta biti izdvajano za kulturu i da ona više neće biti na rubu egzistencije.
“Ako se krene u pravnu proceduru i ako se krene ozbiljno o tome razgovarati na Skupštini, u jednom trenutku će se to izglasati i biće realno. Mi smo dosad uvek to prepuštali slučaju. Prepuštamo da za kulturu bude predodređeno koliko neko kaže da će biti, ali ako krenemo sistematski da radimo na tome, posle nekog vremena ćemo verovatno dođi do nekog rešenja”, navodi Jelena Medić.
O smanjenju budžeta i inicijativi za sistematsko rješenje u oblasti kulture govorila je i banjalučka književnica Tanja Stupar Trifunović.
“Izdvajanja za kulturu i uopšte odnos prema kulturi u našem društvu su godinama katastrofalni. Posljedice su vidljive – kulturni život kod nas graniči sa jedne strane ekscesom kad je nešto dobro ili sa druge amaterizmom koji je omasovljen. Rebalansom za kulturu ona je i zvanično količinom sredstava svedena na jedno malo ozbiljnije amatersko društvo, što će voditi daljem srozavanju. Radnici u kulturi su svjesni ovoga i godinama upozoravaju na to da ćemo nastavkom ovakve politike ugasiti i ovo malo kulturnih manifestacija, izdavaštva i projekata koji se nekako održavaju više entuzijazmom nego nedovoljnim sredstvima. Otud i ova inicijativa za dva odsto za kulturu, rekla bih kako bismo je vratili iz mrtvih. Nigdje u okruženju ne postoji zabilježeno da je budžet za kulturu bio sveden na 75.000 evra – u tom smislu smo sramni presedan”, jasna je Stupar Trifunovićeva.
Prvi od potpisnika inicijative Mladen Đukić još jednom je podvukao da su sredstva koja se trenutno izdvajaju uopšte za kulturu, a samim tim i ova konkretna stavka u budžetu za projekte u kulturi, generalno niska u Republici Srpskoj.
“Preporuka UNESCO-a je jedan odsto iz budžeta u bilo kojoj državi, ako želite da sačuvate svoju kulturu i identitet, a mi godinama unazad smo na oko 0,5 ili 0,6 odsto za kulturu, u šta su uračunate i plate radnika u institucijama. To je svakako malo i mi smatramo da je potrebno da se hitno promijeni odnos ulaganja za kulturu, da se poveća na traženih dva odsto kako bi se sanirali svi problemi koji su nastali u međuvremenu, a da nakon toga eventualno pričamo o drugim modelima finansiranja”, rekao je Đukić za “Nezavisne”.
On je dodao da se po pitanju ulaganja u kulturu možemo ugledati na primjer Francuske.
“Uzmite u obzir da, kada su bili teroristički napadi u Francuskoj prije osam godina, njihov odgovor je bio da tadašnjih 3,2 odsto ulaganja u kulturu povećaju na 3,8 odsto. Dakle, borba sa nečim tako tragičnim i lošim, a kako bi povećali svoj ugled i vidljivost u svijetu, u Francuskoj je bila kroz pojačano ulaganje u kulturu. Mi smo, sa druge strane, daleko od svakog minimuma ulaganja u kulturu. Moramo ozbiljno shvatiti taj problem, inače kao narod nestajemo na sve moguće načine. Ono što je važno napomenuti jeste da ova inicijativa nije politički motivisana, ona nema veze sa strankama, nego je pokrenuta od strane grupe ljudi koja brine za budućnost ove države i koja želi da se ove stvari riješe kako bismo imali kulturne sadržaje uopšte i osnovna sredstva za rad”, zaključio je Đukić.
