Austrija, Hrvatska i Slovenija žele da Brisel u iduća dva mjeseca počne razgovore s Bosnom i Hercegovinom oko njenog primanja u Evropsku uniju, rekla je slovenački ministar spolnjih poslova Tanja Fajon nakon godišnjeg redovnog sastanka podunavskih zemalja održanog u Brdu kod Kranja.
“Da, apsolutno. Mi imamo zajednički cilj da razgovori između EU i BiH oko pristupanja počnu do kraja ove godine. Radimo naporno na tome”, izjavila je Fejon.
BiH je u decembru 2022. dobila status kandidata za članstvo, ali pregovori još uvijek nisu počeli.
“Austrija, Hrvatska i Slovenija su veliki prijatelji proširenja EU. Vjerujemo da je sada politički trenutak da EU krene prema novom proširenju, pa da Evropa postane snažnija i ujedinjenija zbog geopolitičke situacije”, rekla je Fajon I dodala
“To je međutim dvosmjerna ulica, i EU i zemlje kandidati moraju biti spremni”.
Austrijski ministar vanjskih poslova Aleksander Šalenberg rekao je da su njegova zemlja, Slovenija i Hrvatska “dobri prijatelji Bosni i Hercegovini”, ali da “nisu i jedini”.
“Želimo da razgovori s BiH počnu”, napomenuo je on.
Neki zagovaraju i otvaranje pristupnih razgovora o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom do kraja godine, tražeći ubrzani postupak za te dvije zemlje.
Austrijski ministar smatra da sve zemlje kandidati moraju imati jednaki status.
“Naša pozicija je jasna, ne želimo imati dvije klase zemalja kandidata. Bila bi greška smatrati neke povlaštenije drugima”, rekao je on dok zemlje “zapadnog Balkana” godinama stoje u čekaonici.
Brisel je dao status kandidata Ukrajini, Moldaviji i BiH nakon invazije Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022, navodi Hina, prenosi Fena.
“Čekamo odluku o otvaranju pregovora, koja bi se mogla dogoditi do kraja godine”, rekao je ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković.
On se u utorak u Brdu kod Kranja sastao s ministrima Slovenije, Austrije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore te s nižerangiranim funkcionerima ostalih podunavskih zemalja.
Okupili su se godišnjem sastanku u sklopu “Strategije EU-a za dunavsku regiju”, političkog okvira u kojem 14 zemalja surađuje u područjima poput saobraćaja i zaštite okoline, a koji služi zemljama kandidatima za užu saradnju s članicama E.
Konaković je nakon sastanka rekao da je “odluka o otvaranju pregovora s BiH političke prirode”.
“To bi bila snažna politička poruka europskim snagama u BiH, a možda bi bila pljuska onim proruskim i proistočnim koje se ne vesele našem brzom napretku”, rekao je on.
Konaković je napomenuo da je svjestan da je pred njegovom zemljom “kompleksan proces” jer je osim dobre volje nekih ministara spoljnih poslova potrebno uvjeriti druge zemlje poput Njemačke i Nizozemske, s kojima razgovara.
