Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ramiz Salkić i Amir Hurtić predstavili su u Banjaluci nacrt zakona o službenoj upotrebi službenih jezika BiH u Republici Srpskoj kojim se, uz srpski i hrvatski, pominje i “bosanski”.
Salkić je rekao da će navedeni dokument biti danas upućen u proceduru.
“Nacrtom zakona dajemo priliku Narodnoj skupštini i Vladi da zajednički usvojimo nacrt i prijedlog ovoga zakona i dovedemo u ravnopravan položaj sve građane u ovom entitetu i otklonimo diskriminaciju”, tvrdi Salkić.
Odgovarajući na pitanja novinara, Salkić je rekao da je “vlasnik državne imovine država”, te da je “uvjeren da će tako i biti u konačnici”.
Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica rekao je da nacrt zakona o službenoj upotrebi službenih jezika BiH, koji su predstavili Salkić i Hurtić, neće biti podržan jer je pitanje jezika, prije svega, lingvističko, a ne političko.
Mazalica je izjavio Srni da, dok se nacionalna pripadnost može posmatrati kao subjektivan osjećaj i jedno od individualnih prava, jezik sa svojim sadržajem i pravilima spada u objektivne kategorije.
“Niko vam ne može zabraniti da sebe nazovete Eskimom, DŽedajem ili Klingoncem, ali nijedna međunarodna povelja ni konvencija vam ne daje za pravo da nečiji jezik uzmete i nazovete imenom svog naroda ili jedne od regija zemlje u kojoj živite i koju dijelite sa još dva naroda”, ukazao je Mazalica.
On je rekao da je jezik kojim danas govore sva tri konstitutivna naroda u BiH standardizovao Vuk Stefanović Karadžić svojom gramatikom i rječnikom.
“Zato, lingvistički gledano, može postojati samo jedan – srpski jezik. Političkim, ustavnim i zakonskim nasiljem ne može se derogirati struka, a to nisu ni pomislili pokušati Amerikanci, Meksikanci, Brazilci ili Austrijanci, koji govore engleskim, španskim, portugalskim ili njemačkim jezikom. Samo Bošnjaci i Hrvati koriste Vukovu reformu da bi napravili sebi jezike, a onda ih nazivaju prema svom nahođenju”, naglasio je Mazalica.
Mazalica je rekao da zbog toga oko tih pitanja ne smije biti popuštanja, jer se čuvanjem srpskog jezika od “krađe i lopovluka” štite i srpska kultura i identitet.
“Ako danas dozvolimo ‘bosanski’ jezik, sutra postajemo Bosanci, jer prema uvriježenom shvatanju ljudi koji žive u Bosni, logično, govore bosanskim jezikom”, naglasio je Mazalica.
U Ustavu Republike Srpske navodi se da su službeni jezici – jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda.
