Fiskalni savjet Bosne i Hercegovine nije se izjasnio o Globalnom fiskalnom okviru za period 2022 – 2024. godina jer je, prema našim informacijama Republika Srpska bila protiv povećanja izdavanja prihoda od indirektnih poreza u korist institucija Bosne i Hercegovine u iznosu od oko 30 miliona KM.
“Fiskalni savjet je razmotrio Prijedlog globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022. – 2024. godina kojim je predviđeno povećanje izdvajanja prihoda od indirektnih poreza u korist institucija BiH, te je zaključeno da se o istom ne izjašnjavaju na današnjoj sjednici, kako bi se održale dodatne konsultacije i utvrdio jedinstven stav Fiskalnog savjeta”, saopšteno je danas iz Savjeta ministara BiH nakon sjednice Fiskalnog savjeta.
Inače, osim Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, sjednici Fiskalnog savjeta BiH prisustvovali su i Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, Radovan Višković, premijer Republike Srpske, Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, zatim Zora Vidović i Jelka Miličević, ministri finansija u Vladi RS i FBiH, te Esed Kadrić, gradonačelnik Brčko Distrikta i Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.
“Globalnim Fiskalnim okvirom predviđeno je povećanje izdvajanja iz indirektnih poreza za oko 30 miliona KM u korist institucija BiH i predstavnici iz Republike Srpske rekli su da im je to neprihvatljivo i da za takav Fiskalni okvir neće glasati”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Savjetu ministara BiH.
Inače, usvajanje Globalnog fiskalnog okvira 2022.-2024. godine preduslov je za izradu budžeta institucija BiH za narednu godinu, tako da je veliko pitanje kada će i da li će BiH uopšte dobiti budžet za narednu godinu, a s obzirom da nije usvojen ni budžet za 2021. godinu, gotovo je sigurno da će možda tek idući saziv Savjeta ministara BiH i Predsjedništva BiH glasati o novom budžetu.
Posljednji Globalni fiskalni okvir usvojen je na kraju 2019. godine za period 2020. – 2022. godina i njime je po prvi put u posljednjih sedam godina fiskalni okvir BiH povećan sa 750 miliona KM na 780 miliona KM.
Pored ovoga iznosa koji je neophodan za funkcionisanje institucija BiH u budžetu za 2020. godinu bilo je još 216 miliona KM koji su neophodni za vraćanje spoljnog duga alociranog na Bosnu i Hercegovinu.
Na dnevnom redu sjednice Fiskalnog savjeta BiH održane u petak bio je i zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda za održavanje sastanka, a u vezi sa pismom koje je Tegeltiji početkom novembra uputila Alina Ijancu, šef Misije MMF-a, međutim taj zahtjev je jednoglasno odbijen.
Podsjećanja radi, Ijancu je tražila hitan sastanak sa Fisklanim savjetom BiH kako bi razgovarali o “implikacijama povlačenja Republike Srpske iz Uprave za indirektno oporezivanje”.
“Mi smo veoma zabrinuti zbog planova vlasti Republike Srpske, ne samo zbog toga što je UIO najznačajniji izvor prihoda za RS, FBiH i Brčko distrikt BiH. Ostavljajući po strani problematiku o kojoj nismo u poziciji da govorimo, naše mišljenje je da bi povlačenje Republike Srpske iz UIO imalo velike ekonomske posljedice za sve”, navela je Ijancu u pismu Tegeltiji.
