Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović uputio je pismo na više međunarodnih adresa, u kojem ističe kako se Bosna i Hercegovina danas nalazi u najvećoj krizi u svojoj postdejtonskoj istoriji.
U pismu on objašnjava neke postupke hrvatskih političkih predstavnika u proteklom periodu, kao i njihovu pozadinu.
“Dok radimo na postizanju nužnog dogovora o izmjenama Izbornog zakona, kojim bismo unaprijedili klimu povjerenja i uklonili sve nejednakosti i diskriminacije, implementirali presude Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava te kreirali pretpostavke za demokratsku stabilizaciju i napredak Bosne i Hercegovine, osjećam se obaveznim, uzimajući u obzir važnost naših međunarodnih partnera u procesu iznalaženja evropskog rješenja unutar BiH, ukazati i upozoriti na zabrinjavajući i neutemeljen nedavni pokušaj grubog diskreditiranja hrvatskih izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Žalosti me da se takvo ponašanje događa upravo sada kada bismo trebali, snažnije nego ikada, biti usredotočeni na zajednički iskorak koji je od vitalne važnosti za daljnju demokratizaciju odnosa i euroatlantsku perspektivu Bosne i Hercegovine”, navodi Čović u pismu u koje je Fena imala uvid.
Izraženo nepovjerenje među političkim predstavnicima tri konstitutivnih naroda, upozorava Čović, uzrokuje zabrinjavajući zastoj u funkcioniranju BiH i nazadovanje u provođenju nužnih reformi.
Trenutno se funkcioniranje institucija BiH ne odvija u njihovom punom ustavnom i zakonskom kapacitetu. Razlog tome je, dodaje, odbacivanje i nepriznavanje nametnute odluke bivšeg visokog predstavnika o izmjenama i dopunama krivičnog zakona od predstavnika srpskog naroda.
“Uz poštovanje svih propisanih institucionalnih procedura, mehanizama i aktera, a u težnji za iznalaženjem rješenja koje će ponovno okupiti sva tri konstitutivna naroda u institucionalan državni razgovor, predstavnici hrvatskoga naroda izrazili su spremnost za saradnju i nadilaženje postojećih izazova. Prihvatajući inicijativu koju su mi uputili, među ostalim, i predstavnici međunarodne zajednice, nastojao sam izvršiti ulogu medijatora u pokušaju vraćanja srpskih predstavnika u institucije. Ovim putem želim istaknuti kako se tu nije radilo o rušenju niti negiranju sadržaja navedene odluke, nego preuzimanju odgovornosti za nastavak neometanog funkcioniranja institucija BiH, u skladu s ustavnim i zakonskim procedurama i nadležnostima. S obzirom na navedeno, to je podrazumijevalo da se istoimene izmjene i dopune Zakona donesu u domaćim institucijama, Parlamentarnoj skupštini BiH, kojima bi se supstituirala nametnuta odluka bivšeg visokog predstavnika”, navodi Čović.
Uprkos potencijalu takvog koraka, koji je, dodaje, pretpostavljao donošenje sadržajno istog zakonskog rješenja u Parlamentarnoj skupštini BiH, on je “maliciozno prikazan kao negiranje ili pokušaj negiranja ratnih zločina i genocida”.
“U mom dugogodišnjem političkom životu to zasigurno predstavlja najgrublji pokušaj diskreditacije, koji kao predstavnik hrvatskog naroda, koji se osobno poklonio tim istim žrtvama više puta, smatram skandaloznim. Igranje s boli, patnjom i tugom onih koji su doživjeli i preživjeli najveće životne tragedije u ne tako davnoj prošlosti nije, i ne smije postati politički instrument. Na kraju, koristim ovu priliku još jednom zahvaliti na vašoj svesrdnoj podršci i zalaganju koje pružate evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i osobno zamoliti da svojim političkim utjecajem pomognete svima nama u BiH u iznalaženju unutarnjih rješenja te ohrabrite i potaknete na prijeko potreban dijalog. Ovo je historijski trenutak za BiH i potrebna nam je vaša pomoć”, zaključuje Čović u pismu koje je, između ostalih, poslano Vijeću za provedbu mira (PIC), brojnim evropskim institucijama te dužnosnicima SAD-a i Evropske unije.
