Građani od prosječne plate teško da pokriju i pola potrošačke korpe koja je za juli ove godine u Srpskoj iznosila 2.479 maraka.
S poskupljenjem goriva, kao glavnim pokretačem rasta inflacije, s razlogom se možemo zabrinuti kakva nas jesen očekuje. Građani od prosječne plate teško da pokriju i pola potrošačke korpe koja je za juli mjesec ove godine u Srpskoj iznosila 2.479 maraka, od čega je samo za prehranu bilo neophodno izdvojiti oko 1.120. Bude li novog talasa poskupljenja, teško da će prosječna plata uspjeti da pokrije i pola. Da li će najavljena poskupljenja naftnih derivata pokrenuti i niz drugih?
Turbulentno na svjetskom tržištu nafte. Cijena po barelu prešla je 90 dolara, što je najskuplji nivo ove godine. Osjete to građani koji za litru goriva sada moraju izdvojiti 35 pfeniga više u odnosu na prošli mjesec. I tu nije kraj, prognoze nimalo ohrabrujuće.
– Inflacija u Evrozoni prošli put je bila 5,5%, očekivalo se 5,2. Drugim riječima, borba sa inflacijom ne ide onim tempom koji se očekuje i priželjkuje i onda je izvjesno da će doći do novog povećanja kamatnih stopa. Kad imamo povećanje kamatnih stopa i rast cijena energenata, pogotovo nafte, možemo da očekujemo rast cijena i drugih stvari – kazao je ekonomista Miloš Grujić.
Povećanje cijena možemo da očekujemo, ali teško i njihov pad. Ono što se svi pitaju jeste zašto tendencija rasta cijena namirnica koja prati trend rasta goriva, ne prati i trend njegovog pada. Primjera radi, cijene goriva prošle godine bile su oko tri marke, istovremeno su porasle i cijene hrane. Potom je cijena goriva pala za 15%, dok su cijene hrane ostale na istom nivou. Ovakvo povećanje cijena je neopravdano, poručuju iz Sindikata.
– Evo ako navedemo samo primjer pekarskih proizvoda. Imali smo situaciju u ovom proteklom periodu da je cijena pšenice, odnosno brašna rasla, onda smo imali period da je ta cijena ista opala i došlo je do smanjenja cijene za određen procenat, međutim mi u tim pekarskim proizvodima, u gotovom proizvodu što mi potrošači konzumiramo, nismo primijetili smanjenje tih cijena zato što tada nemaju opravdanje da smanjuju cijenu“, kaže Božana Radošević, ekonomista u Savezu sindikata Republike Srpske.
Razlog ovakve situacije je blaga kaznena politika države.
– Nekada se proizvođačima, odnosno distributerima naftnih derivata na našim benzinksim stanicama isplati i da snose sankcije, odnosno prekršajne kazne inspekcije a da ne snize cijenu. Tako da, uredba o maržiranju odnosno zabrani maržiranja na naftnim derivatima i jeste na snazi ali da li je u dovoljnoj mjeri primjenjiva, mislim da bi kazne morale da budu malo rigoroznije – poručio je Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača „Reakcija“ Banjaluka.
Ako kazne ne budu rigoroznije, a nastavi se trend rasta naftnih derivata, recept za preživljavanje, moraćemo sami osmisliti.
