Na Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, čiji je osnivač Grad Zagreb, instalirana je solarna elektrana. Postavljeno je 716 solarnih panela, a ova Klinika je samo jedan od osam objekata na koje se postavljaju
“Ovo je veliki dan za nas, u ovoj saradnji s Gradom Zagrebom došlo je do još jednog lijepog pomaka”, poručio je Vladimir Grošić, direktor Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan”, čiji je osnivač Grad Zagreb, a koji je ovu Kliniku uvrstio u osam prvih objekata na kojima se izgradila solarna elektrana.
Naime, na krovovima Klinike je postavljeno preko 700 solarnih panela, tačnije 716, na ukupnoj površini od 1556 kvadratnih metara.
“To je konačno jedan početak priče o smanjenju emisije ugljenog dioksida, onome o čemu svi trebamo brinuti. Ako bih mogao dati naslov ovom pozdravnom govoru, dao bih mu ‘uhvatimo sunce’ i zaista smo ga uhvatili uz ovaj veliki projekt, što znači da ćemo moći ćemo dalje kvalitetno raditi. Velika je podrška Grada našim inovativnim idejama i zahvaljujemo im na tome. Energija u psihijatriji ne treba samo za sijalicu nego i za naše aparate, koji nam pomažu u liječenju naših pacijenata” kazao je direktor ove Klinike, koja ima kapacitet za smještaj 500 pacijenata te dodatnih 200 u dnevnoj bolnici.
Snaga elektrane iznosi 300 kilovatsata. Dosadašnja godišnja potrošnja električne energije Klinike iznosi oko 863 megavatsata godišnje, a procijenjena godišnja proizvodnja električne energije ove elektrane iznosi 354 megavatsata. Dakle, udio proizvodnje struje ove elektrane u ukupnoj potrošnji biće gotovo pola, 40 odsto, a godišnje će im, obzirom na sadašnju cijenu struje, trošak biti smanjen za oko 50.000 evra.
Ukupna investicija postavljanja fotonaponskih modela, kazao je Julije Domac, direktor REGEA-e, iznosi 239.000 evra, a 85 odsto je dobijeno bespovratnih sredstava iz tzv. norveškog fonda.
“Za očekivati je da će cijena električne energije u budućnosti možda biti i veće pa će i ušteda za ovu ustanovu biti još i veća. U ovom procesu solarizacije gradskih krovova, koji je ova administracija konačno pokrenula, Grad Zagreb u pogon pušta do sada najveću sunčanu elektranu. Danas smo na 1.1 megavatsat instalirane snage, a za nekih 60 dana bićemo na nekih 2.6 i konačno će Grad Zagreb biti uz rame onih gradova s kojima smo se godinama upoređivali” poručio je.
Ovo je tehnologija, naglasio je, koju svi moramo koristiti u današnje vrijeme.
“Svi naši krovovi mogu i trebali bi imati ovakve elektrane, vjerujem da ćemo ih viđati sve više” dodao je.
Elektrane će se još instalirati na krovovima bazena Utrine, Svetice i Jelkovec, dječijem vrtiću Trnsko, domovima za starije Trešnjevka 1 i 2 te na objektu podružnice Čistoće – SOC Jakuševac.
“Ova elektrana ima kapacitet 300 kilovata, a Grad Zagreb je u dvije decenije na sve svoje javne zgrade, a ima ih preko hiljadu, postavio samo 700 kilovata solarnih panela. Dakle, samo s ovim projektom ćemo napraviti pola od onoga što se postiglo u 20 godina, a ovo je samo početak. Do daljega će ovo biti najveća solarna elektrana na bilo kojoj ustanovi Grada Zagreba” poručio je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Elektrana još nema dozvolu HEP-a.
“Nadamo se da ćemo što prije dobiti dozvolu za pogon, to bi trebalo biti kroz nekoliko mjeseci najkasnije, a nadam se da će biti i ranije pa da ova bolnica počne raditi uštede od 50.000 evra godišnje. Do sada su bili 100.000 evra godišnje, sada će biti 50.000, to je 50.000 evra više za druge programe same bolnice” naglasio je.
U energetsku obnovu javnih zgrada, najavio je, uložiće se 172 miliona evra.
“Energetska obnova je čista investicija, to nije trošak koji je nepovratan, nego investicija koja se vrati i nakon toga smo u plusu. Želimo biti otporni na potencijalne nove energetske krize i želim da što prije krenemo u ovakve investicije na svim javnim zgradama u Zagrebu gdje mi provodimo električnu energiju. Obavezali smo se 50 puta povećati solarne kapacitete na javnim zgradama za vrijeme našeg mandata i mislim da smo na dobrom putu da ostvarimo tu ambiciju” rekao je.
Veliki su kapaciteti javnog sektora koji može preći na ovakvu zelenu energiju i uštede koje se njome postižu, istakao je i ministar EU fondova, Šime Erlić, navode “24Sata”.
“Kroz ovakva ulaganja, osim što smo štedljivi i što je to dobro za okolinu, svjesni smo i koliko imaju uticaja i na finansijski bilans javnih zdravstvenih ustanova. Apsolutno podržavamo kao Vlada ovakve projekte, nikad više ulaganja nije bilo u zeleno” rekao je.
