Iako je preostalo još nekoliko dana do kraja mjeseca, naučnici su već proglasili srpanj najtoplijim u istoriji mjerenja. Da stvar bude još gora, ovo je vjerovatno najhladnije ljeto u ostatku našeg života.
“Era globalnog zatopljenja je završila. Stigla je era globalnog vrenja.” Tim je, nimalo utješnim, riječima glavni sekretar Ujedinjenih naroda António Guterres počeo svoj govor u New Yorku. Osvrćući se na najnovije podatke iz Europske unije i Svjetske meteorološke organizacije, koji pokazuju da će jul biti najtopliji mjesec otkad postoje mjerenja, Guterres je komentarisao da su ekstremne vrućine, koje trenutno prijete životu stotina miliona ljudi širom svijeta, tek početak klimatskih promjena.
Služba za klimatske promjene EU Copernicus otkrila je da je srednja globalna temperatura Zemlje do 23. jula iznosila 16,95 Celzijevih stepeni, što je naučnicima bilo dovoljno podataka da proglase rekord prije kraja mjeseca. Analiza klimatologa Karstena Hausteina pri Sveučilištu u Leipzigu prva je potvrdila novi rekord, pokazujući da je jul 2023. bio najtopliji u posljednjih 120.000 godina. “Naša analiza već pokazuje da će jul 2023., koji traje još nekoliko dana, biti najtopliji mjesec dosad. Dakle, ne samo najtopliji jul, nego najtopliji mjesec otkako se provode mjerenja”, izjavio je Haustein. Procjenjuje se da je temperatura u ovom mjesecu porasla otprilike stepen i pol u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Porast globalne topline prikazuje se u ekstremnim vremenskim prilikama širom svijeta. Južna Europa, sjeverna Afrika i Azija suočavaju se s nemilosrdnim toplinskim valovima od kasnog proljeća, a na jugu SAD-a temperature sedmicama redovno prelaze 37 Celzijevih stepeni. Šumski požari posljednje dvije sedmice haraju Sredozemljem. U devet mediteranskih zemalja devastirajući su požari usmrtili više od 40 ljudi. Intenzitet požara u Grčkoj se nakon deset dana konačno počeo smanjivati, ali su vatrogasci i dalje u pripravnosti jer se tokom vikenda predviđaju jaki vjetrovi koji bi mogli ponovno razbuktati vatru. Osim kuća i tvornica, požar je zahvatio i skladište oružja u Grčkoj, što je izazvalo snažne eksplozije i natjeralo ljude na evakuaciju. Kanada takođe pokušava obuzdati više od 1000 šumskih požara, dvostruko više nego prije četiri sedmice, koji su već uništili područje upola manje od Ujedinjenog Kraljevstva. Ekstremna vrućina uzrokuje i intenzivne padavine koje su dovele do smrtonosnih poplava u Kini, Južnoj Koreji, Brazilu i na sjeveroistoku SAD-a.
Toplinski valovi poznati su kao “tihi ubice” i najsmrtonosniji su od svih klimatskih katastrofa. Samo u Europi je prošle godine od posljedica ekstremnih vrućina umrlo gotovo 62.000 ljudi, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Nature Medicine. Italija je najteže pogođena zemlja s oko 18.000 umrlih, a slijede Španjolska s nešto više od 11.000 i Njemačka s oko 8000. Promjene u klimi najviše pogađaju najranjivije grupe u društvu – starije osobe i beskućnike. Istraživači su takođe otkrili da je ekstremna vrućina naudila više ženama nego muškarcima. Od 61.672 analiziranih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, stopa smrtnosti povezana s vrućinom bila je 63 posto viša kod žena nego kod muškaraca. Smrtnost povezana s vrućinom za osobe starije od 65 godina porasla je za oko dvije trećine u posljednjih 20 godina.
UN vjeruje da je još uvijek moguće ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijevih iznad predindustrijskog nivoa, ali samo uz brzo i globalno smanjenje emisija stakleničkih plinova. “Kompanije koje se bave fosilnim gorivima moraju zacrtati svoj korak prema čistoj energiji, s detaljnim planovima prelaska. Nema više greenwashinga. Nema više obmane”, poručio je Guterres.
Osim rigoroznog plana za smanjenje emisije stakleničkih plinova, Guterres je pozvao razvijene zemlje da ispune obveze o pružanju 100 milijardi dolara godišnje klimatske potpore zemljama u razvoju te da globalni finansijski sistem bude “agresivniji” u borbi protiv klimatskih promjena.
Joe Biden o klimatskim promjenama
No, čak i dok naučnici oglašavaju uzbunu, korporacije se uglavnom oglušuju na apele. Globalna industrija fosilnih goriva više je nego udvostručila svoju dobit, na 4000 milijardi dolara, u 2022., ali malo je tog novca iskorišteno za prelazak s nafte i plina na čistu energiju. Ni na političkom nivou nije ništa bolje. U SAD-u je američki predsjednik Joe Biden najavio mjere za borbu protiv “egzistencijalne prijetnje”, kako je opisao visoke temperature uzrokovane klimatskim promjenama. Međutim, istodobno američka administracija odobrava projekte za proširenje Port Arthura u Teksasu, LNG terminala koji povećava koncentraciju stakleničkih plinova i pridonosi klimatskim promjenama. Na međunarodnom nivou takođe nema pretjeranog napretka. Prošlosedmični sastanak ministara energetike G20 završio je neuspjehom u postizanju konsenzusa o smanjenju fosilnih goriva i odustajanju od obveza dogovorenih prošle godine. Brojne vlade i dalje daju prioritet industriji nafte i plina, umjesto obnovljivih izvora energije.
Za to vrijeme posljedice klimatskih promjena na okolinu postaju sve ozbiljnije. Trenutni požari u Grčkoj proizveli su količinu emisija ugljika jednaku količini koju oko 220.000 automobila proizvede u godinu dana. Šumski požari uticali su na kvalitet vazduha u široj mediteranskoj regiji i pridonijeli gubitku bioraznolikosti. Šume bi uskoro mogle pogoršati globalno zatopljenje, umjesto da ga ublaže, jer kako stare, gube sposobnost upijanja plinova koji zagrijavaju planet. Izvještaj američkog Ministarstva poljoprivrede predviđa da će sposobnost šuma u SAD-u da apsorbuju ugljik početi padati nakon 2025. i da bi šume mogle emitovati do 100 miliona metričkih tona emisija ugljika godišnje, prenosi Index.hr.
