U Republici Srpskoj u drugom tromjesečju registrovano je 134.589 drumskih motornih i priključnih vozila, od kojih je 60 odsto starije od 15 godina, a ukupan broj registrovanih vozila veći je za 3,8 odsto nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
“U drugom ovogodišnjem kvartalu najviše je registrovano putničkih automobila, i to 107.333, od kojih je 67.081 stariji od 15 godina. Među registrovanim vozilima je i 591 autobus, među kojima su 366 starija od 15 godina, dok je teretnih vozila 12.825, od kojih je 6.717 starijih od 15 godina”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku.
Ovi podaci su direktan pokazatelj ekonomskog standarda građana Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” Mladen Petrović, vršilac dužnosti direktora Agencije za bezbjednost građana RS.
“Jedan od pokazatelja ekonomske situacije i standarda društva sigurno je i prosječna starost vozila, a mi smo na začelju što se tiče same prosječne starosti vozila, koja je za prošlu godinu iznosila 18 godina. U Evropskoj uniji na posljednjem mjestu su Grčka i Estonija sa 17 godina prosječne starosti vozila”, kaže Mladen Petrović, vršilac dužnosti direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja.
Ističe da starost vozila sigurno utiče i na bezbjednost u saobraćaju.
“Što su vozila starija, imaju više mogućnosti da budu i tehnički neispravnija. Slovenija, na primjer, ima prosječnu starost vozila od 12 godina, i u odnosu na nas, koji imamo 18 godina, na 200 saobraćajnih nezgoda imaju jedno smrtno stradalo lice, dok mi jedno stradalo lice imamo na 100 saobraćajnih nezgoda. Znači, mi gotovo duplo imamo više stradalih lica u odnosu na broj saobraćajnih nezgoda. Imamo slične zakone, identična pravila u saobraćaju i bezbjednost u saobraćaju. Na kraju, analogijom možemo da utvrdimo da je to rezultat starosti vozila, ali i rezultat kulture u društvu i same infrastrukture. Recimo da su to neki parametri koji utiču i na veći broj saobraćajnih nezgoda i smrtnih ishoda u saobraćaju”, kaže Petrović.
Dodaje da Agencija za bezbjednost saobraćaja RS nije radila zvanična istraživanja u kojoj mjeri starost vozila utiče na bezbjednost saobraćaja, jer je to teško utvrditi.
“Kada se desi saobraćajna nezgoda, teško je utvrditi direktne uzroke, nekada tu bude preklopljeno i više uzroka. Međutim, glavni faktor koji utiče na saobraćajne nezgode je čovjek. Dosta nezgoda u saobraćaju bi se moglo izbjeći, jer su glavni uzroci brzina, pogrešna strana kretanja, alkohol i slično, ali to je do nas samih. Starost vozila može da utiče na bezbjednost u saobraćaju, ali ako je vozilo tehnički ispravno, to ne bi trebalo da predstavlja problem. Ono što je do nas jeste da mi treba da vozimo tehnički ispravna vozila i da kontrolišemo gume, ulje, kočnice, te neke elementarne stvari prije polaska na put, da bismo izbjegli rizik na koji mi možemo da utičemo”, kaže Petrović.
Napominje da su podaci o starosti vozila na našim putevima zabrinjavajući, ali, kako kaže, to je stvarnost i odraz ekonomske situacije i standarda u društvu.
“Svi bismo voljeli da vozimo najnovije automobile, jer imaju bolje tehnologije i bolje zaštite u slučaju saobraćajne nezgode, ali nismo svi u mogućnosti da vozimo ta vozila. Prosjek starosti vozila je 18 godina, što se ne može promijeniti za nekoliko mjeseci”, zaključuje Petrović i napominje da je potrebno redovno vršiti tehničke preglede automobila i sve kvarove otkloniti na vrijeme.
