Radnici “Šuma Srpske” i Univerzitetskog kliničkog centra RS koji su prije dva mjeseca ostali bez zdravstvenog osiguranja moći će da “ovjere knjižice” i poslije 31. jula kada ističe dodatni rok koji je Vlada RS dala svim javnim preduzećima i ustanovama da izmire doprinose za zdravstvo.
Kako piše Capital.ba, prema zvaničnim podacima Poreske uprave RS, javna preduzeća među kojima su i “Šume Srpske” izmirila su svoje poreske obaveze, dok je javnim zdravstvenim ustanovama koje predvodi UKC RS sa više od 53 miliona KM ukupnih poreskih dugovanja data mogućnost da odgode poreski dug do kraja ove godine.
– Javna preduzeća u Srpskoj nemaju dospjelih, a neizmirenih obaveza za doprinose za zdravstveno osiguranje. Što se tiče dugovanja javnih zdravstvenih ustanova, Vlada Republike Srpske donijela je zaključak kojim je javnim zdravstvenim ustanova dala mogućnost da pokrenu postupke za odgađanje poreskog duga zaključno sa 31.12.2022. godine, jednokratno na period od 12 mjeseci – navodi se u odgovoru Poreske uprave RS na pitanja Capital.ba.
Podsjećamo, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić nedavno je ponovio da je Vlada RS prije dva mjeseca ukinula vanrednu situaciju, te donijela odluku da se za građane koji su time ostali bez zdravstvenog osiguranja, obezbijedi finansiranje zdravstvene zaštite do 31. jula.
– Ovom odlukom je propisano i da su građani i uplatioci doprinosa dužni da u navedenom periodu regulišu status u obaveznom zdravstvenom osiguranju po pitanju osnova osiguranja i uplata doprinosa – rekao je Šeranić.
On je podsjetio da je do 31. jula obezbijeđeno finansiranje zdravstvene zaštite za građane koji su ostali bez zdravstvenog osiguranja nakon ukidanja vanredne situacije tokom koje je za sve građane Srpske ono bilo obezbijeđeno, te da je nakon toga potrebno da regulišu status.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS preciziraju da je za vrijeme vanredne situacije u Srpskoj koja je trajala oko tri godine finansirana zdravstvene zaštita za sve građane, i osigurane i neosigurane, za šta je preko FZO plaćeno oko 150 miliona KM.
– Uprkos tome što je zdravstvena zaštita bila dostupna svim građanima u javnim zdravstvenim ustanovama, konstantno smo pozivali građane da regulišu svoj status osiguranja i da se ne oslanjaju na vanrednu situaciju, kako ne bi ostali bez prava iz zdravstvenog osiguranja po okončanju vanredne situacije – kažu iz FZO.
Takođe, nastavljaju, konstantno smo ukazivali da to što i neosigurani imaju zdravstvenu zaštitu ne znači da poslodavci ne treba da izvršavaju svoje zakonske obaveze i da plaćaju doprinose.
– Međutim, evidentno je da je i među poslodavcima došlo do “opuštanja” u periodu trajanja vanredne situacije i da mnogi nisu redovno plaćali doprinose, zbog čega je veliki broj građana po ukidanju vanredne situacije ostao bez zdravstvenog osiguranja – objašnjavaju iz Fonda.
Naime, navodi se dalje u odgovoru, po ukidanju vanredne situacije više od 45.000 radnika nije imalo zdravstveno osiguranje zbog neplaćanja doprinosa.
– Imajući u vidu da je među građanima koji su nakon ukidanja vanredne situacije ostali bez osiguranja isključivo zbog nesavjesnog i nezakonitog postupanja poslodavaca, bilo i mnogo trudnica, djece i teško oboljelih, Vlada RS je donijela odluku da se da prelazni period do 31. jula poslodavcima, ali i građanima koji još nisu regulisali svoj status da izmire svoje obaveze i regulišu status osiguranja.
Od ukidanja vanredne situacije još oko 2.800 građana je regulisalo svoj status, dok manje od 10.000 građana nije to učinilo. Zato ih pozivamo da ne čekaju zadnji momenat i da do 31. jula regulišu svoj status osiguranja, kako bi mogli nesmetano da koriste zdravstvenu zaštitu – upozoravaju iz FZO.
Oni podsjećaju da je zakon omogućio brojne osnove za prijavu na zdravstveno osiguranje, ali je važno da građani iskoriste te mogućnosti.
– To se posebno odnosi na građane koji su ranije bili osigurani po osnovu nezaposlenosti, jer od 2020. godine nezaposlenost više nije osnov za osiguranje. Međutim, uvedene su druge mogućnosti po kojima građani mogu da se osiguraju, npr. po osnovu godina života, oboljenja (maligne bolesti, rijetke bolesti i druga teška oboljenja), stanja (trudnice, porodilje), lica bez prihoda itd. Po nekom od pomenutih osnova građani mogu da se prijave ukoliko nemaju drugi osnov osiguranja – objašnjavaju iz FZO RS.
