Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, saslušan je sinoć po našem vremenu u Pododboru za Evropu Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD.
Za razliku od ranijih saslušanja, Eskobar nije nijednom pomenuo “Otvoreni Balkan”, koji je ranije uvijek pominjao u pozitivnom kontekstu kao inicijativu koju njegova zemlja podržava, a retorika prema Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, ali i Srbiji, bila je nešto zaoštrenija nego ranije, iako nije bilo prijetećih tonova ili nekih najava ozbiljnijeg pomjeranja prioriteta administracije Džoa Bajdena, američkog predsjednika, osim što je pomenuo koordinaciju s međunarodnim finansijskim institucijama na uskraćivanju novca.
Podsjećanja radi, ovo nije prvi put da je Eskobar spomenuo mogućnost finansijskih sankcija. Tokom prošlog saslušanja u sličnom odboru Senata rekao je da SAD koordinišu s EU i Velikom Britanijom o mogućim mjerama protiv RS.
Vilijam Kiting, demokrata i potpredsjednik Pododbora, spomenuo je Berlinski proces kao regionalnu inicijativu kojoj treba pokloniti povjerenje.
Činjenica da se Amerika “hladi” od podrške “Otvorenom Balkanu” govori u prilog pisanju “Nezavisnih novina” proteklih sedmica i mjeseci da bi do ovakvog razvoja situacije moglo da dođe ako ne dođe do napretka u odnosima SAD i Srbije.
“Ohrabren sam koracima ka većim regionalnim ekonomskim integracijama, poput Berlinskog procesa, koji postaje neophodan za evropske integracije regiona”, rekao je Kiting.
Republikanski članovi Pododbora, koji su prirodno kritični prema Bajdenu, pa samim tim i Eskobaru kao predstavniku Stejt departmenta, ocijenili su američku spoljnu politiku slabom jer, kako tvrde, ne uspijeva obuzdati Dodikovu “secesionističku” retoriku i poteze.
Eskobar je u više navrata ustvrdio ne samo da sankcije prema pojedincima u BiH daju rezultat, nego da u privatnim razgovorima predstavnici RS mole da se ne uvode dodatne sankcije.
“Rekao bih da sankcije djeluju, i postoje dva aršina na osnovu kojih se to može izmjeriti. Jedan je da nas u privatnim razgovorima zvaničnici iz RS stalno mole da im ne uvodimo više sankcija”, rekao je Eskobar.
Zanimljivo je i da Eskobar vjeruje da će doći do povećanja EUFOR-ovih vojnih snaga u BiH.
Napomene radi, prije nekoliko mjeseci su nam zvaničnici EU potvrdili da nema potrebe za povećanjem broja pripadnika EUFOR-a.
U ovom trenutku nije jasno da li Eskobar misli na dodatni broj vojnika EUFOR-a koji treba da dođu kako bi se popunio broj od 1.100 pripadnika u skladu sa zaključkom prošle godine, ili je u međuvremenu došlo do promjene odluke na strani EU.
“SAD su posvećene teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH. Naša namjera je da iskoristimo apsolutno svaki alat koji imamo da spriječimo da se desi suprotno, a da odgovaraju oni koji bi željeli da naštete zemlji. To uključuje jače mirovne snage u misiji EUFOR Althea”, rekao je Eskobar.
Osim pružanja podrške visokom predstavniku, Eskobar je kazao da se koordiniše i s EU, EBRD, MMF-om i drugim međunarodnim institucijama da se uskrati novac onima koji bi, kako je naglasio, željeli da naštete zemlji.
