Posao je bio ključni razlog zbog koga sam prije šest godina napustila BiH i otišla u Sloveniju, a običnu radnu vizu koju sam dosad imala i stalno produžavala odlučila sam da zamijenim slovenačkim državljanstvom, a da se odreknem bosanskohercegovačkog.
Izjavila je to za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, koju je put sa suprugom odveo u Ljubljanu, iz koje, kako kaže, ne planira da se vraća u BiH.
Razloga za tako nešto, tvrdi, je više, a prije svega to što želi da pokrene samostalan posao, zbog čega joj bh. papiri tamo ne znače mnogo.
“Još jedan od razloga zašto želim državljanstvo jesu beneficije koje mogu da dobijem kao slovenački državljanin. Da bih dobila njihovo državljanstvo, moram da se odreknem našeg. Prije nekoliko mjeseci počela sam proceduru odjave iz BiH, a ona je nedavno završena. Još bih rekla i da mnogo više papira i procedura traži BiH kako bih se odrekla državljanstva nego Slovenija gdje želim da se prijavim”, priča ona.
Odjavom bh. državljanstva, ova Banjalučanka stala je u red sa gotovo 98.000 građana BiH koji su se u prethodnih 27 i po godina odrekli ovog dokumenta.
Samo u prvoj polovini ove godine, državljanstva BiH odreklo se 1.096 osoba, što je, prateći podatke Ministarstva civilnih poslova BiH, nešto manji broj u odnosu na prethodne godine.
“Od 1996. godine, pa zaključno sa krajem juna 2023. godine, državljanstva BiH odreklo se 97.946 građana. U 2022. godini državljanstva se odreklo 2.622, godinu ranije 3.110, dok je 2020. godine taj broj bio 3.168”, stoji u podacima koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni iz ovog ministarstva.
Prema istim podacima, najmanje se za ovim posezalo od 1996. do 2000. godine, kada je u periodu od pet godina svega 107 građana “izbrisalo” svoje bh. papire, da bi u periodu od 2002. do 2007. taj broj bio gotovo 40.000.
Od tada, prosječne brojke koje se tiču odricanja od državljanstva BiH kreću se oko 3.500 na godišnjem nivou, što je, u demografskom smislu, broj stanovnika koji je po popisu iz 2023. godine imala opština Ljubinje.
Treba napomenuti i da odricanje od bh. državljanstva nije baš ni jeftino. Naime, oni koji se odluče na ovaj korak moraju platiti administrativnu taksu koja iznosi 800 KM.
“Takođe, za odricanje radi sticanja/posjedovanja državljanstva neke od država bivše SFRJ taksa iznosi 200 KM”, pojasnili su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
“Znamo sigurno da u budžetu Savjeta ministara BiH ima stavka koja se zove prihodi od odricanja bh. građana od državljanstva BiH, a zamislite samo koliko toga su dobili jer se više od 97.000 ljudi odreklo državljanstva”, poručuje Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak i integracije BiH.
Njena dugogodišnja iskustva po ovom pitanju ocjenjuje kao vrlo zabrinjavajuća.
“Vrlo je to traumatično. Ja sam jednom prisustvovala kada je tridesetak mladih došlo sa zahtjevom za odricanje od državljanstva. Oni su našli neku vrstu poslova u zemljama koje ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo”, navodi ona.
Pored toga, nastavlja Zukićeva, za državu nije samo problem što se ljudi odriču državljanstva. Iz Unije za održivi povratak i integracije godinama ukazuju i na, kako kažu, diskriminatorski zakon koji otežava povrat državljanstva građanima.
“Najlakše se bh. državljanin odriče papira i to je jednostavno sa tom uplatom. Međutim, kada naši ljudi, a već se najavljuje oko 100.000 ljudi koji žele da vrate državljanstvo, krenu u tu proceduru, vrlo su rigorozne mjere. Kod nas se ti ljudi bukvalno izjednačuju sa migrantima, jer moraju minimalno pet godina da borave u BiH, da imaju neka stabilna primanja itd. da bi ponovo dobili državljanstvo. Na sreću, postoje naznake da će se to uskoro promijeniti, ali ovo sada je jako loše”, ističe Zukićeva.
Podsjećanja radi, građani BiH najčešće se odriču državljanstva radi sticanja državljanstva Njemačke i Austrije. Kada su u pitanju sporazumi o dvojnom državljanstvu, BiH je to potpisala sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, što znači građani koji stiču državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.
