Osim deklarativne podrške “partnerskim zemljama”, među koje je uvrštena i BiH, nedavno završeni dvodnevni Samit NATO u Viljnusu nije donio bilo šta spektakularno novo u odnosu zapadne vojne alijanse prema BiH.
Šefovi vlada i država NATO članica su u zajedničkoj deklaraciji, objavljenoj nakon samita, uopšteno poslali podršku BiH, Gruziji i Moldaviji, kao i njihovom angažmanu na saradnji s tim vojnim savezom.
– U svjetlu promijenjenog bezbjednosnog okruženja u Evropi, odlučili smo se za nove mjere jačanja prilagođene političke i praktične podrške partnerima, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Republiku Moldaviju. Radićemo s njima na izgradnji njihovog integriteta i otpornosti, razvoju sposobnosti i održavanju njihove političke nezavisnosti. Takođe, pojačaćemo našu podršku u izgradnji kapaciteta partnerima s juga – navedeno je u deklaraciji.
Međutim, ono što je u zaključcima nakon završetka samita u Litvaniji u mnogim svjetskim medijima označeno kao prekretnica jeste odluka NATO da obezbijedi čak 300.000 vojnika koji bi trebalo da budu obučeni za “brzu reakciju”, odnosno da, kako se navodi, budu spremni da u svakom trenutku reaguju na potencijalne bezbjednosne izazove u Evropi. Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, tu odluku nazvao je “najsveobuhvatnijim odbrambenim planom u decenijama nakon završetka Hladnog rata”.
Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar za Srpskainfo ocjenjuje da je NATO samit u Viljnusu prošao u “očekivanim tonovima”, te da je rat u Ukrajini predstavljao centralnu temu. Što se tiče dijela deklaracije u kojoj se, između ostalog, pominje i BiH, Kozar smatra da je time pokazano da NATO pažljivo prati situaciju na Zapadnom Balkanu.
– Usvojeni zaključci su zapravo nastavak težnji NATO, koje su izražene još na prethodnom samitu u Madridu, negdje u ovo doba prošle godine. I tada je rečeno da će NATO posebnu pažnju obratiti na pojedine zemlje koje su, kako su naveli, pod opasnošću od “malignog ruskog uticaja”. Pri tome se posebno misli na BiH, jer se zna za odlične odnose Republike Srpske s Moskvom – kaže Kozar.
Što se tiče spremanja 300.000 vojnika za potencijalne bezbjednosne izazove u Evropi, on smatra će najveći dio tih snaga biti upućen na istočne granice EU, prema Rusiji.
– Najveći dio će biti razmješten na liniji Estonija – Rumunija, odnosno na jačanju istočne granice NATO, gdje je već stacionirano 40.000 vojnika. Taj broj trebalo bi da se popne na 200 do 250 hiljada, dok bi ostatak bio raspoređen u drugim zemljama. Taj istočni dio, koji graniči sa Ukrajinom i Rusijom, smatra se neuralgičnom tačkom i NATO namjerava da tu liniju pojača sa većim brojem vojnika – smatra Kozar.
ODLUKA NA KOMANDI EUFOR
Komentarišući spekulacije da bi jedan dio NATO snaga, od pomenutih 300.000, mogao da dođe u BiH zbog aktuelne političke krize, Đuro Kozar ističe da takva odluka nije donesena na samitu.
– Bilo je pojedinih zahtjeva, među njima i Željka Komšića, da se poveća broj NATO vojnika u Brčkom. Međutim, odluka o tome nije donesena, već je komandi EUFOR u Sarajevu ostavljeno da sama odlučuje gdje će sa svojim vojnicima. Dio tih snaga već je prebačen u Orašje i Bijeljinu – ističe Kozar.