Lideri zemalja članica NATO okupiće se ove sedmice u Viljnusu u trenutku kada se Alijansa suočava sa, kako definišu u Briselu, najopasnijim i nepredvidivim okruženjem od Hladnog rata.
Kako će Alijansa nastaviti da štiti svojih milijardu građana i svaki pedalj savezničke teritorije su ključna pitanja za vođstvo Alijanse, uz izazove kako dodatno ojačati odvraćanje i odbranu NATO-a i približili Ukrajinu Alijansi.
Prema najavama iz Brisela i Viljnusa, lideri NATO-a će se pozabaviti širokim spektrom pitanja sa kojima se Alijansa suočava i obezbjeđuje da NATO ostane spreman da odgovori na svaki izazov.
Kako u pripremi za samit ističu iz Brisela, od ruske aneksije Krima 2014. godine, NATO je sproveo najveće pojačanje kolektivne odbrane Alijanse u jednoj generaciji, poboljšavajući svoju sposobnost da brani sve saveznike na kopnu, na moru, u vazduhu, u sajber prostoru i svemiru.
Kao odgovor na napad Rusije na Ukrajinu 2022. godine, Alijansa radi na daljem pojačavanju svoje politike odvraćanja i odbrane, uključujući nove regionalne planove odbrane i novi model snaga sa više trupa u visokoj pripravnosti.
Procjenjuje se da će njihov model obezbijediti više od 300.000 vojnika u visokoj spremnosti.
U kopnenom domenu, ukupno će ih činiti najmanje 100 brigada koje će se sastojati od borbenih snaga i dodatnih snaga.
Takođe će uključivati oko 1.400 borbenih aviona i 250 brodova i podmornica u visokoj spremnosti, sa širokim spektrom mogućnosti u svim domenima.
Do kraja 2022. godine, evropski saveznici i Kanada su uložili dodatnih više od 350 milijardi dolara otkako su lideri NATO-a 2014. godine dogovorili uvećanje u ulaganjima u odbranu (Defence Investment Pledge).
U Viljnusu, lideri Alijanse će odlučiti o novom o dodatnim ulaganjima u odbranu (Defence Investment Pledge) da će potrošiti najmanje 2% svog BDP-a na odbranu godišnje.
Neizostavna tema je podrška Ukrajini.
Saveznici u NATO-u pružaju podršku bez presedana Kijevu, koja se ogleda u davanju sredstava za protivvazdušnu odbranu, tenkove, artiljeriju i obuku ukrajinskih vojnika, uključujući i borbene avione četvrte generacije.
Svi saveznici su saglasni da će Ukrajina postati članica NATO-a, da vrata NATO-a ostaju otvorena i da je na Ukrajini i NATO saveznicima da odluče o njenom članstvu u NATO-u, li z sada datum nije preciziran.
“Lideri NATO-a će na predstojećem samitu u Vilnjusu ponovo potvrditi da će Ukrajina postati članica Alijanse i donijeti jedinstvenu odluku oko toga kako Kijev približiti tom cilju”, izjavio je prošle sedmice generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Mnoge članice Alijanse, međutim, uglavnom su saglasne da Ukrajina može da se pridruži tek kada se rat završi.
U međuvremenu, najveće sile Alijanse rade na tome da vide koje sigurnosne obaveze mogu da daju Ukrajini dok ne postane članica NATO-a.
Takođe, tema će biti i jačanje saradnju sa mrežom partnera, uključujući Evropu i indo-pacifičku regiju, i sa drugim međunarodnim organizacijama, posebno Evropskom unijom.
Finska i Švedska su pozvane da se pridruže Alijansi na prošlogodišnjem samitu u Madridu.
Finska je pristupila NATO-u ranije ove godine.
Švedska je već dublje integrisana u svaki aspekt rada NATO-a i pridružiće se čim svi saveznici ratifikuju njen Protokol o pristupanju.
Tome se za sada protivi Turska, a svoje rezerve ima i Mađarska.
Zato će se američki predsjednik Džozef Bajden i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sastati se na marginama samita u Viljnusu, to je najavilakancelarija turskog lidera.
Bajden i Erdogan razgovarali su telefonski o situaciji u vezi sa članstvom Ukrajine i Švedske u NATO-u i pitanju snabdevanja Turske avionima F-16, kao i o članstvu Turske u EU, saopštila je Erdoganova kancelarija.
Erdogan je rekao da je Švedska preduzela neke korake u pravom smjeru izmjenama i dopunama antiterorističkih zakona, ali da činjenica da pristalice zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK) u Turskoj nastavljaju da slobodno demonstriraju veličanje terorizma čini preduzete korake beskorisnim.
U NATO se sve više pažnje posvećuje saradnji i sa partnerima iz indo-pacifičke regije, uključujući Australiju, Japan, Novi Zeland i Republiku Koreju, čiji će lideri prisustvovati drugom po redu samitu.
Prema riječima NATO generalnog sekretara, NATO ostaje posvećen suočavanju sa prijetnjama i izazovima iz bilo kog pravca. To uključuje terorizam, sajber napade, kinesku politiku prinude, razorne tehnologije i bezbjednosni uticaj klimatskih promjena.
