Zaposleni u zdravstvenim ustanovama u svim lokalnim zajednicama Srpske treba da dobiju po 500 KM pomoći, inače će tim ljudima, koji su kao i njihove banjalučke kolege dali doprinos u borbi protiv epidemije korone, biti učinjena velika nepravda.
Na to upozoravaju iz sindikata i zdravstvenih ustanova širom RS, uz poruku da se, u ovom pogledu, ne može i ne smije praviti nikakva razlika između radnika.
U Banjaluci su ugovori sa pojedinim zdravstvenim ustanovama potpisani, a u nekima je već počela isplata.
Pomenutu naknadu dobiće zaposleni u Univerzitetskom kliničkom centru RS, Institutu za javno zdravstvo RS, Domu zdravlja Banjaluka, Zavodu za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”, te još četiri zavoda.
Za isplatu je potrebno oko 2,8 miliona KM, što znači da je riječ o oko 5.500 radnika.
S obzirom na to da u našem zdravstvu ima skoro 14.500 radnika, za isplatu jednokratne pomoći, kad se izuzme Banjaluka, neophodno je obezbijediti otprilike 4,5 miliona KM.
Neki naši sagovornici nadaju se da će lokalne zajednice ovaj teret preuzeti na sebe, dok drugi smatraju da to treba da učini država.
Bilo kako bilo, svi su stava da ovdje ne smije biti diskriminacije, te da se ne smije desiti da Banjaluka ostane usamljen primer podrške onima koji su već skoro dvije godine u koštacu sa koronom.
– Naime, svi zdravstveni radnici su dali veliki i nemjerljiv doprinos u vrijeme pandemije kovida 19, ne štedeći ni sebe, ni svoje porodice da bi zaštitili stanovništvo – naglasili su iz ove zdravstvene ustanove.
Iz Strukovnog sindikata doktora medicine RS apeluju na lokalne zajednice, barem one koje imaju mogućnost, da se ugledaju na Banjaluku.
Naglašavaju da bi u cijelu priču trebalo da se uključi i država, te da pomogne opštinama i gradovima koji sami ne mogu da iznesu ovaj trošak.
– U svakom slučaju, diskriminacija je da pojedini ljekari dobiju pomoć, a drugi ne. Niko ne može da porekne da, na primjer, doktor iz Trebinja, Prijedora, Gradiške, nije jednak svom kolegi iz Banjaluke – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Miodrag Femić.
Upozorava da su različiti aršini u nagrađivanju, u stvari, namjerno raslojavanje među medicinskim radnicima.
– U zdravstvu svi zaposleni rade u približno istim uslovima, a neki čak i gorim, nego u Banjaluci. Zato svima treba dati pomoć. Međutim, to ne treba da rade lokalne zajednice, nego država, jer je tako svugdje u svijetu. Naime, mnoge lokalne zajednice nemaju toliko novca, da mogu ovo da ispoštuju, pa država treba da im nadomjesti novac da bi mogli da podrže svoje zdravstvene radnike. Volio bih da je Banjaluka početak talasa u kojem će biti nagrađeni i radnicu u ostalim lokalnim zajednicama, ali sam prilično pesimističan. Ne vjerujem da će država bilo šta preduzeti povodom toga – poručuje Femić.
U Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite RS pozdravljaju svaku vrstu pomoći radnicima u zdravstvu, uz naglasak da u ovoj priči treba da budu nagrađeni svi.
– Bez obzira na to odakle su, svi oni su dali svoj doprinos u pandemiji. Davno je bio mart prošle godine, kada su se zaposleni u zdravstvu suočili sa problemima koje izaziva korona virus. Takođe, pomoć treba da dobiju i zdravstveni radnici zaposleni u ustanovama socijalne zaštite – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Nikola Crnčević.
Prema njegovim riječima, bez obzira na to od koga dolazi, radnicima u zdravstvu je svaka pomoć dragocjena.
– Svima će dobro doći 500 KM, što nije malo, a to je i potvrda da njihov rad i trud nisu nezapaženi – kaže Crnčević i dodaje da se nada da je isplata pomoći u Banjaluci početak talasa, u kojem će biti nagrađeni i zaposleni u zdravstvu iz ostalih opština i gradova u Srpskoj.
Trenutno nema sličnih inicijativa u drugim lokalnim zajednicama u Srpskoj, ali predsjednik Saveza opština i gradova RS Ljubiša Ćosić ubijeđen je da će se i ostale opštine voditi primjerom Banjaluke. Za ovu godinu je već kasno, ali iduća bi mogla biti obećavajuća.
– Drago mi je da Banjaluka, kao najveći grad, ima takav finansijski potencijal u budžetu da podrži zdravstvene radnike. Siguran sam da će i druge lokalne zajednice slijediti ovaj primer, ali bojim se da je jako teško takvu podršku organizovati u ovoj godini, jer su sve pozicije u budžetu finansijski gotovo istrošene. Ali, moguće je da će ovo biti okidač i podstrek opštinama za 2022. godinu, imajući u vidu da se situacija sa koronom i dalje nastavlja i da zdravstveni radnici zaista ulažu veliki napor – kaže Ćosić.
On podsjeća da sve lokalne zajednice posljednjih pola godine bilježe povećane prihode od PDV-a u svojim budžetima.
– Ove godine smo imali situaciju da su, od juna do novembra, bili povećani priohodi od PDV-a i ako se nastavi taj trend i u idućoj godini, sigurno će biti prostora da se razmišlja o novčanoj podršci medicinarima. Ubijeđen sam da će određene lokalne zajednice to uraditi iduće godine, kao i da će sama Vlada RS pomoći – ocijenio je Ćosić.
