U Vašingtonu očigledno postoji procjena da nisu završili posao na Balkanu započet još tokom devedesetih, a globalna dešavanja sada ih tjeraju da to što prije urade, da bi riješili pitanje Kosova, ali i BiH, što podrazumijeva njihovo stavljanje pod NATO kišobran prije okončanja rata u Ukrajini.
Kaže ovo za “Glas Srpske” bivši diplomata Vladislav Jovanović komentarišući odluku američkog predsjednika Džozefa Bajdena da produži vanredno stanje u vezi sa situacijom na zapadnom Balkanu, jer ovi prostori, kako je poručeno iz Bijele kuće, i dalje predstavljaju “veliku prijetnju za nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD”.
Prema riječima Jovanovića, iza svega se krije priča o novom širenju NATO-a, a što se, kako je istakao, može vidjeti i zaključiti iz same Bajdenove izjave, u kojoj je navedeno da na zapadnobalkanskim prostorima postoje snage koje “koče napredak ka efikasnoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije”. Ukazuje da se to može naslutiti i iz izjava pojedinih zapadnih diplomata – da kosovsko pitanje mora biti riješeno do kraja ove godine, jer tokom 2024. “Kosovo neće biti u centru pažnje”, ali i NATO strateških dokumenata u kojima je navedeno da je pored Moldavije i Gruzije, BiH glavni prioritet ove vojne organizacije.
– Produženjem vanrednog stanja Bajden i njegova administracija žele da ubrzaju stvari, ali i da na ovaj način sebi obezbede “zakonske” mehanizme, odnosno političko oružje za lakše sankcionisanje neposlušnih i nekooperativnih balkanskih političara. Oni na ovaj način žele da obezbede pravni okvir koji će im omogućiti da šta god uradili budu u pravu. Kada je u pitanju krajnji cilj, to je da preostale balkanske zemlje budu stavljene pod NATO kišobran. I oni će učiniti sve da to i ostvare, da čitav Balkan stave u svoj džep – kaže Jovanović.
Navodi da se radi o svojevrsnom novom-starom štapu bez šargarepe, kojim će nastaviti da ucjenjuju lidere na ovim prostora da učine ono što bi oni željeli, a istovremeno da zaštite sebe i da svaki američki diplomata može da se poziva na ovaj dokument. Dodaje da zbog toga, u narednom periodu, sigurno treba očekivati mnogo agresivnije političke poteze SAD, ali i da Bijela kuća najvjerovatnije neće prelaziti crvene linije i ići predaleko sa mjerama koje bi eventualno mogle ugroziti bezbjednost u regionu.
Jovanović ukazuje i na to da je indikativno što je u Bajdenovom saopštenju o stanju izbačena rečenica koja se u sličnim dokumentima donošenim u vrijeme Bušove administracije redovna pojavljivala, koja se odnosi na neophodnost poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH i Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1244.
– I na ovaj način Bajden i njegova administracija pokazali su šta misle o ovim međunarodnim ugovorima. Oni im samo smetaju. Smatraju da su oni prevaziđeni, pogotovo jer im se nimalo ne uklapaju u planove. Prvi, da Kosovo uvuku u NATO i drugi da slome kičmu Republici Srpskoj, koja ima jasan i nedvosmislen negativni stav kada su u pitanju takozvane transatlantske integracije – kaže Jovanović i dodaje da je nakon 2001. nestalo i ono malo demokratije u spoljnoj politici Amerike.
Politikolog Vojislav Savić kaže da se ne može baš reći da je ovo Bajdenova odluka, nego posljedica procesa unutar njegove administracije, jer aktuelni američki predsjednik sam po sebi zaista ima sposobnost odlučivanja pod znakom pitanja, uzimajući u obzir sve skandale kojima svjedočimo otkako je preuzeo funkciju u Bijeloj kući.
– Naravno da to nema nikakve veze sa stvarnim stanjem na zapadnom Balkanu, već je to prosto način da se ostavi prostor za dalje intervencije njihovih diplomata i širenje atlantističkog uticaja na ovim prostorima. Apsurdno je i pomisliti da bilo koja zemlja ovog formata može biti prijetnja nacionalnoj bezbjednosti SAD, naročito ako se uzme u obzir njihovo vojno prisustvo i direktan institucionalni uticaj koji imaju u većini zemalja – kaže Savić.
Kako je objavljeno na sajtu Bijele kuće, Bajden je produžio Nacionalnu izvršnu uredbu o vanrednim situacijama na zapadnom Balkanu, u skladu sa Međunarodnim aktom o ekonomskim ovlašćenjima u vanrednim situacijama, a da bi se, kako je pojašnjeno, “pozabavio neobičnim i izuzetnim prijetnjama po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD”.
Američki predsjednik je podsjetio da je još prije dvije godine potpisao ovu uredbu kojom je tada proširio opseg vanrednih mjera, pojašnjavajući da ona i dalje ostaje na snazi sve do 26. juna naredne godine. Inače prvu uredbu o vanrednim mjerama u vezi sa zapadnim Balkanom potpisao je još predsjednik Džordž Buš mlađi 2001. On je tada ukazao na to da mora biti poštovan Dejtonski sporazum, ali i Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 1244, što u novoj, Bajdenovoj uredbi nigdje ne stoji zapisano.
Devedesete i 2023.
Politički analitičar Aleksandar Pavić osvrćući se na posljednje poteze Bijele kuće ukazuje na to kako ovo nisu devedesete, iako sadašnji Bajdenov politički “drim tim” podsjeća na devedesete.
– Sada je drugo vreme. Više nije unipolarni svet, mada se oni i dalje ponašaju kao da je tako, čak i više. Ovakve i slične stvari Vašington koristi kao političko oružje. Ali, sada im to više ne može proći, kao nekada. Stvari su drugačije – kaže Pavić.
