Iako se čupkanje pojedinačnih sijedih vlasi koje povremeno primjetite u kosi može činiti kao dobra ideja, stručnjaci kažu da je to sasvim pogrešno i može voditi do ozbiljnih nepopravljivih posledica.
Frizerka Dženifer Korab vlasnica je salona Renaissance u Hillsborou u Nju Džersiju. Ističe da čupanjem vlasi oštećujemo folikul dlake.
“Čupanje pojedinačnih vlasi može uzrokovati veliku štetu folikulima dlake, a to može dovesti do infekcije ili čak ćelavih mrlja na vlasištu. Možda činite više štete nego koristi”, upozorila je Korab.
Njin kolega Majkl Van Klark, osnivač 3 More Inches Haircare, kaže da čupanje sijedih može utjecati i na ostale vlasi.
“Čupanje jedne sijede vlasi uzrokuje da nekoliko drugih iskoči umesto nje. S vremenom kosa prosječnog pojedinca postaje sve tanja, čak i bez čupanja vlasi. Kao rezultat toga, ljudi koji čupaju kosu ubrzaće brzinu proređivanja kose. Ako vam čupanje postane navika kada imate manje od jedan posto sedih, za nekoliko godina ćete imati manje kose jer će vam tada 10 posto vlasi osjedeti”, ističe Van Klark.
Sijede vlasi nastaju zbog toga što folikul ne proizvodi melanin, a time i boju. Reč je o prirodnom procesu uzrokovanom starenjem, a ponekad i stresom. Upravo su to tokom 2020. godine dokazala i naučna istraživanja. Naučnici sa Univerziteta Columbia takođe su otkrili da se proces može obrnuti u kosi koja je tek nedavno osijedela zbog stresa. Jednostavnije rečeno, smanjenje stresa moglo bi spriječiti stvaranje sijedih, smatraju naučnici i nadaju se da bi mogli da razviju lijekove koji bi dodatno spriječili neželjeni proces.
Studija je pokazala da se dlake s cijelog vlasišta mogu iz sijedih vratiti u one s bojom, pa čak i kad je riječ o bradi i stidnim dlakama.
U studiji iz 2020. koja je otkrila da se može poništiti proces koji vodi do sijedih, naučnici sa Univerziteta Columbia otkrili su da su u tome ključni proteini. Proučavali su vlasi kose na isti način na koji proučavaju godove. Na taj način mogli su da ustanove koji se sve proteini nalaze u vlasima, a naročito u kojim dijelovima vlasi.
Zatim su uporedili sijede dijelove s dijelovima u boji kako bi vidjeli razliku.
Analizom proteina utvrdili smo da je pojava sijedih obilježena pojačanom regulacijom proteina povezanih s energetskim metabolizmom, mitohondrijima i antioksidativnom obranom – objasnili su autori istraživanja.
Ta regulacija može biti podstaknuta povećanom nivoom stresa. Boju dlakama daje melanin u posebnim ćelijama. Melanin je ista hemikalija koja koži daje različite tonove, pa ljudi s više melanina imaju tamniju kožu. Isto važi i za kosu.
Opsežno istraživanje objavljeno na internetu kao pretpostavka i trenutno u fazi recenzije za objavljivanje u časopisu detaljno je opisalo kako vlasi sijede.
(NovostiMagazin)
