Iz SDS-a je juče saopšteno da će se zalagati za izmjene Izbornog zakona BiH, jer je “prilagođen onima koji su skloni krađi”, a iz te stranke nude rješenje u kojem vide izlaz iz aktuelnih problema na ovom polju.
– Treba uvesti dvokružni izborni sistem za inokosne funkcije, povisiti cenzus sa tri na pet odsto da se eliminišu partije koje se koriste samo da bi trgovale sa biračkim odborima. Izborni zakon je potrebno mijenjati od načina kandidovanja, do načina popune biračkih mjesta i posmatrača, pa do kontrole procesa izbora, kao što su optički čitači i video-nadzor koji omogućava zaštitu i privatnost svakog birača – poručio je predsjednik SDS-a Milan Miličević navodeći da važeći Izborni zakon BiH omogućava krađe i izborne manipulacije.
Opozicija u Republici Srpskoj, naime, naročito nakon izbora u Crnoj Gori i ubjedljivog poraza Mila Đukanovića od Jakova Milatovića u drugom krugu glasanja za predsjednika, ističe da bi i u BiH trebalo da bude uveden još jedan krug u kojem kandidat, da bi pobijedio, mora obezbijediti većinu glasova birača koji se pojave na biralištima.
O drugom krugu pričalo se i ranije, pred opšte izbore 2022. godine, kada je u trci za predsjednika i potpredsjednika Srpske bilo gotovo 20 kandidata, a kada su mnogi upozoravali da među njima ima dobar dio onih koji prijavom žele da trguju mjestima rezervisanim za članove biračkih odbora.
Osim toga, evidentiran je i pokušaj da izmjene Izbornog zakona BiH, s ovom idejom, budu usvojene u Parlamentu BiH na prijedlog Damira Arnauta (Naša stranka) koji je iznosio podatke da je malo koji od članova Predsjedništva BiH osvajao 50 odsto glasova biračkog tijela te da se predsjednici Srbije, Hrvatske i Crne Gore biraju u drugom krugu ako nijedan kandidat u prvom ne dobije natpolovičnu većinu.
Predsjednik Foruma građana Tuzla i član Strateškog odbora “Koalicije pod lupom” Vehid Šehić kaže za “Glas Srpske” da se o dvokružnom sistemu može pričati, ali da je najbitnije da, ako ostane sadašnji način glasanja, bez obzira na to kakav sistem bio na snazi, budu uvedene moderne tehnologije jer je izborni proces duboko kontaminiran.
– Veliko je nepovjerenje građana i u proces i rezultate, zbog čega je potrebno hitno uvesti biometrijsku identifikaciju birača i skenere za glasačke listiće. Ako se u tom segmentu ništa ne uradi, sve manje građana će biti na izborima – rekao je Šehić koji je bio član Centralne izborne komisije BiH.
Podsjeća i da je godinama obaveza BiH da sprovede odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, a što zahtijeva i djelimičnu promjenu Ustava BiH.
– Veliki je posao pred domaćim nadležnima, a još nemamo ni interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva. Kada bude formirana, svi zainteresovani imaju mogućnost da predlažu ideje – istakao je Šehić koji naglašava da sve izmjene moraju biti isključivo u interesu građana birača u BiH, a ne ispunjavanja želja ovog ili onog političkog subjekta.
Delegat u Klubu Srba u Domu naroda u Parlamentu BiH Snježana Novaković Bursać (SNSD) kaže da SDS plasira ovu ideju da bi skrenuo pažnju na sebe, a za “Glas” je dodala i da joj trenutno izgleda kao nesprovodljiva.
Izborni prag
Vehid Šehić smatra da je potrebno podići izborni prag na pet odsto jer u BiH postoji veliki broj političkih subjekata koji učestvuju na izborima, a jedan od razloga je taj što je politika najunosnije zanimanje.
– Ljudi pokušavaju da kroz politiku ostvare svoje ambicije i materijalne interese – istakao je Šehić.
