Tokom prošle godine u cijeloj BiH nije potvrđena nijedna optužnica za visoku korupciju, a u predmetima iz ranijih godina donesene su svega četiri pravosnažne presude u kojima su izrečene kazne zatvora počiniocima krivičnih djela visoke korupcije, objavio je Tranparensi internešenal (TI) BiH.
Usaopštenju se navodi da su dvije takve presude izrečene u Unsko-sanskom kantonu, jedna u Republici Srpskoj i jedna u Brčko Distriktu, te da se radi o podacima koje je TI dobio od VSTS.
– Tužilaštva u BiH su tokom 2022. godine zabilježila 1.859 prijava za krivična djela korupcije i taj broj je veći za 168 slučajeva u odnosu na prošlu godinu, a posebno zabrinjava podatak da dvije trećine svih prijava za krivična djela korupcije završava se naredbom o nesprovođenju istrage – pokazuju podaci Monitoringa procesuiranja korupcije koji je predstavio TI u BiH.
Podaci pokazuju da se pred pravosuđem BiH za krivična djela korupcije izriče uglavnom novčana ili uslovna kazna, dok je kazna zatvora izrečena u svega 29,6 odsto predmeta, te da su u cijeloj BiH prošle godine donesene tek četiri pravosnažne sudske presude, u kojima su počiniocima izrečene zatvorske kazne za krivična djela visoke korupcije.
– Ovo sve ukazuje da se u BiH korupcija uglavnom ne procesuira te da, kad se to i desi, pravosuđe u BiH pretežno rješava sitne slučajeve dok velike korupcijske afere prolaze bez kazni. Posebno zabrinjava da se u isto vrijeme povećava broj naredbi o nesprovođenju istrage pa je tako 60 odsto prijava odbačeno, što je najveći broj takvih odluka od kad TI BiH prati procesuiranje korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH. Ovakve rezultate rada pravosuđa u borbi protiv korupcije i procesuiranju krivičnih djela korupcije potvrđuju i nalazi za 2022. godinu, koji pokazuju da je u BiH najviši od kad se ovo istraživanje vrši kao i da je BiH treća najkorumpiranija država u Evropi, iza ratom zahvaćene Ukrajine i Rusije – navode iz TI BiH.
Razlog za ovakvo stanje, dodaje se, svakako se može tražiti u Tužilaštvu BiH koje je, nakon afera oko imenovanja glavnog tužioca BiH i dospijevanje zamjenice glavnog tužioca na crnu listu SAD, upravo zbog sumnji na korupciju, izgubilo povjerenje javnosti u svoju sposobnost da se adekvatno bori protiv korupcije.
– U prilog ovim trendovima ide i činjenica da je broj podignutih optužnica manji u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu, a taj pad se uglavnom može pripisati radu tužilaštava na teritoriji Federacije BiH koja su podigla 14,5 odsto manje optužnica za korupciju. U isto vrijeme u ovom entitetu su donesene 124 presude kojima su optuženi oglašeni krivim, te kojima je umjesto kazne utvrđena uslovna osuda, što čini 75 odsto od ukupnog broja predmeta koji su okončani donošenjem presuda u kojima su optuženi oglašeni krivim. Poređenja radi, na nivou BiH broj utvrđenih uslovnih osuda je tri, u Republici Srpskoj šest, dok je u Brčkom samo jedna takva odluka u 2022. godini.
Zaključuje se da osim ovih, podaci drugih istraživanja Transparensi internerešenala BiH ukazuju na to da je pravosuđe osnovni izvor problema kada je borba protiv korupcije u pitanju.
