Akademik Vitomir Popović rekao je danas u Banjaluci da imovina Republike Srpske nikako ne može biti imovina BiH i da ne mogu proći namjere da se odlukama Ustavnog suda BiH i pritiscima stranog faktora, poput nepriznatog visokog predstavnika, imovina Srpske knjiži i prenosi na nivo BiH.
“O imovini se neće raspravljati na bilo kakav drugačiji način, pa ni u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer je oblast koja se toga tiče uređena Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH”, rekao je Popović novinarima nakon naučne tribine “Pravni status imovine Republike Srpske”, koju je u svojim prostorijama organizovala Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/.
On je naglasio da je za imovinu Republike Srpske nadležna Srpska, da BiH nema svoju imovinu, a da Ustavni sud BiH nije nadležan da cijeni međunarodne ugovore poput Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Popović je podsjetio da su Srbi bili vlasnici najvećeg dijela ukupne imovine u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH, kao i da je kasnijim Dejtonskim sporazumom dogovoreno da Republika Srpska ima 49, a Federacija BiH /FBiH/ 51 odsto.
On je rekao da treba naglasiti i to da je prestala bivša jugoslovenska republika BiH, kao i da postoji nova dejtonska BiH koju čine Republika Srpska i FBiH.
“To će funkcionisati dok taj `brak` normalno traje, a ako ne bude svako će iznijeti ono što je unio na tom planu”, rekao je Popović.
Profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci Darko Radić rekao je da se o pitanjima imovine mora raspravljati sa čvrstim i jasnim naučnim argumentima da se ne bi dovodila u pitanje i pravna sigurnost na ovim prostorima.
On je naglasio da su posljednje odluke Ustavnog suda BiH o imovini Srpske u velikoj mjeri dovele u pitanje određene principe na kojima je počivala pravna sigurnost.
“Cilj je da se izađe iz ovog problema. Kao jedno od rješenja moguće je ono koje je doprinosi pravnoj sigurnosti i bilo je prihvaćeno kroz okvirni zakon o privatizaciji, a to je primjena teritorijalnog principa”, naveo je Radić.
On je napomenuo da je preporuka svima da se više pozabave pravnim i jasnim argumentima o imovini, a manje nekim neutemeljenim, neodmjerenim i politički obojenim stavovima.
“To bi doprinijelo i realizaciji velikih investicija u Srpskoj koje se odnose na energetske i druge projekte”, poručio je Radić.
Na skupu je zaključeno i da kategorija “državna imovina” ne postoji u pozitivnim pravnim propisima u BiH, niti u zakonodavstvu entiteta i Brčko distrikta.
Na tribini je poručeno da opšta dobra ne mogu biti objekat prava svojine, pa samim tim niti bilo čije vlasništvo, a nikako – državna imovina, te su otuda bez ikakve društvene, ustavne i zakonske osnove zahtjevi da zemljište, šume, rijeke i rudna bogatstva dobiju status “državne imovine”.
Na skupu je navedeno da Ustavni sud BiH nije mjerodavan da raspodjeljuje nadležnosti između institucija BiH ni u jednoj oblasti, te u tom smislu nisu prihvatljivi zahtjevi da se na nivou Parlamenta BiH raspravlja i odlučuje o imovini jer je Dejtonskim mirovnim sporazumom, Ustavom BiH i ustavima entiteta to pitanje već riješeno.
Voditelj tribine bio je akademik Drago Branković, a na skupu su, u prisustvu predsjednika te institucije Rajka Kuzmanovića, učestvovali brojni naučnici koji se bave ustavnopravnim i ekonomskim aspektima imovine.
