Turska će 14. maja glasati na izborima koji se smatraju možda i najvažnijim u novijoj istoriji ove države.
Od ekonomije koja “posrće” do migracione politike, lista pitanja koja će okupirati kampanju proširena je nedavnim zemljotresom, u kojem je poginulo 50.000 ljudi i koji je razorio gradove širom juga i jugozapada zemlje.
Birači će odlučivati da li da zadrže centralnu vlast sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom na čelu ili će se umjesto toga odlučiti za promjenu rukovodstva sa sjedištem u Ankari.
Građani Turske izaći će na izbore za manje od mjesec, na kojima će se birati novi predsjednik, ali i 600 poslanika u parlamentu.
Ako u prvom krugu predsjedničkih izbora nijedan kandidat ne obezbijedi najmanje 50 odsto glasova, drugi krug će biti održan 28. maja i u njemu će rivali biti dvojica prvoplasiranih iz prvog kruga.
Oko 61 milion birača ima pravo glasa, a procjenjuje se i da će tri miliona birača u inostranstvu vjerovatno glasati unaprijed, između 27. aprila i 9. maja.
U trci za predsjednika Turske su četiri kandidata i svi su uspjeli da obezbijede 100.000 potpisa potrebnih za kandidaturu.
Na glasačkom listiću naći će se imena četvorice kandidata. Prvo ime od njih je Redžep Tajip Erdoan (69). Aktuelni predsjednik Turske suočiće se sa najtežim testom tokom svoje dvadesetogodišnje vlasti.
Osnivač i lider Partije pravde i razvoja (AKP) vodi zemlju otkako je postao premijer 2002. godine.
Parlament ga je imenovao za predsjednika 2014. Njegova ovlaštenja bila su samo simbolična u teoriji, iako bi kritičari rekli da je on uspostavio de fakto predsjednički sistem od dolaska na funkciju.
Referendum iz 2017. otvorio je put predsjedničkom sistemu, a 2018. sva ovlaštenja Vlade predata su izabranom predsjedniku Erdoanu.
Erdoana kritikuju zbog monopolizovanja moći i “utišavanja” onih koji nisu saglasni s njim, kao i zbog toga što je Tursku udaljio od Ataturkovog sekularnog plana, koji je gurnuo islam u stranu.
Kemal Kiličdaroglu (74) je sljedeći na listi. Riječ je o glavnom opozicionom lideru u zemlji već 13 godina i analitičari vjeruju da ima velike šanse da prvi put pobijedi u trci.
Lider Republikanske narodne partije (CHP), Kiličdaroglu je kandidat Nacionalne alijanse. Nakon niza poraza od Erdoana i AKPe, ponovo preuzimanje vlasti u opštinama na lokalnim izborim 2019. od strane CHPa bio je prvi signal pada podrške Erdoanu.
Čini se da pogoršana ekonomska situacija u zemlji ide na ruku Kiličdarogluu. Neki penzionisanog državnog službenika nazivaju “turskim Gandijem”, drugi ga kritikuju zbog nedostatka političke harizme i zbog opstrukcije političara iz sopstvene stranke za koje se smatra da imaju velike šanse da pobijede na izborima.
Muharem Indže (58) je takođe kandidat. Lider je desničarske, nacionalističke Otadžbinske partije i dobro poznaje predsjedničku trku. On drugi put staje na crtu Erdoanu nakon posljednjih predsjedničkih izbora 2018. godine.
Indže je bio član CHPa i kandidat glavne opozicione stranke u to vrijeme. Međutim, njegov “nestanak” u izbornoj noći doživljen je kao izdaja, a njegova “nezvanična” poruka na WhatsAppu “čovjek je pobijedio”, prihvatanje poraza, bila je kap koja je prelila čašu njegovim pristalicama. Osnovao je Otadžbinsku stranku (MP) nakon ostavke u CHPu 2021.
Uprkos pozivima da se povuče sa opozicionog krila, Indže je uvjeren da će proći u drugi krug. Indžea kritikuju što dijeli glasove i tako igra na Erdoanovu ruku.
Na kraju, tu je i Sinan Ogan (55), kojeg je nominovala Alijansa predaka, a koji je bio član Partije nacionalističog pokreta (MHP).
On je drugi put razriješen iz stranke 2017, nakon što se vratio poslije dobijanja tužbe protiv isključenja 2015. godine. Sada nezavisni političar, Ogan je manje poznat u javnosti od ostalih kandidata. Bio je član parlamenta između 2011. i 2015. godine.
Predviđanja o rezultatima ukazuju na tijesnu trku, što nije iznenađujuće kada je riječ o Erdoanu i Kiličdarogluu. Ankete ukazuju na moguću promjenu vlasti poslije više od dvije decenije. Međutim, mnogi su skeptični prema anketama i vjeruju da Erdoanova osnovna zajednica neće izdati.
Na osnovu najnovijih izvještaja četiri od pet istraživačkih agencija, Kiličdaroglu je ispred Erdoana u pojedinačnim ciframa. Međutim, brojevi takođe ukazuju na drugi krug.
Prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja koje je sprovelo 11 različitih kompanija, AKP vodi u trci sa preko 32 odsto glasova, a slijedi CHP, za koju se predviđa da će osvojiti oko 27,6 odsto, HDP je na trećem mestu sa oko 10,7 odsto.
Vladajuća AKP gubi tlo pod nogama protiv opozicije, piše Euronews.
Gledajući ukupne glasove dva suprotstavljena bloka, Nacionalna alijansa prednjači u anketama sa 42,2 odsto, dok bi Erdoanova Narodna alijansa trebalo da dobije 40,6 odsto.
(agencije)
