Podaci iz ovog registra pokazuju da je lani na teritoriji Srpske prometovano nekretnina, zemljišta i drugih nepokretnosti ukupne vrijednosti 1,08 milijardi KM.
– Najskuplja kuća prodata u Srpskoj koštala je 650.000 maraka i nalazi se u Banjaluci. Korisna površina kuće iznosi 220 kvadrata, a površina zemljišta uz objekat 504 kvadrata i sagrađena je 2010. godine – stoji u ovom registru.
Najskuplji poslovni prostor u Srpskoj koštao je 677.690 KM i nalazi se u Bijeljini, a njegova površina iznosi 178 kvadrata i smješten je u objektu izgrađenom 2021. godine.
– Najviša cijena prometovanog poslovnog prostora po kvadratnom metru u Srpskoj iznosi 4.646 maraka. Površina poslovnog prostora koji se nalazi u Banjaluci iznosi 61 kvadrat i nalazi se u objektu izgrađenom 2012. godine – pokazuju podaci u registru.
Najskuplje građevinsko zemljište, čija je površina 10.625 kvadrata, nalazi se u Bijeljini, a kupac je za njega izdvojio 7,17 miliona KM. Najskuplje poljoprivredno zemljište, prema registru, nalazi se u Derventi i koštalo je 145.000 KM za površinu od 86.044 kvadrata.
Direktor RUGIPP-a Dragan Stanković istakao je za “Glas” da je prethodne godine zabilježen rast broja prometovanih nepokretnosti za oko 20 odsto, dok je ukupan promet premašio milijardu maraka.
– Pri tome, treba imati na umu činjenice da je od 2017. godine, kada je uspostavljen Registar cijena nepokretnosti, do prošle godine zabilježen ukupan promet od oko tri milijarde maraka. I dalje su najaktivnija tržišta nepokretnosti u Banjaluci, Bijeljini i Trebinju, kao i na Jahorini – kazao je Stanković.
Ekonomista Marko Đogo rekao je za “Glas” da je na rast broja prodatih nekretnina i cijene uticala inflacija koja je, između ostalog, podstakla štediše da novac ulažu u nepokretnosti.
– Oni koji imaju novca mogu sebi da priušte nekretnine vrijedne i po pola miliona maraka. I u veoma razvijenim zemljama, koje su imale finansijsku krizu, najbogatiji ljudi su uglavnom izlazili još bogatiji, dok su obični građani obično podnosili najveći teret – rekao je Đogo.
Ugovori
U Registru cijena nepokretnosti u 2022. godini evidentirano je 17.069 kupoprodajnih ugovora u kojima su prometovane 36.284 nepokretnosti, odnosno u prosjeku na mjesečnom nivou oko 1.420 ugovora. U poređenju sa izvještajem za 2021. godinu, broj kupoprodajnih ugovora povećan je za 15,6 odsto, broj prometovanih nepokretnosti za 19,9 odsto, a ukupna ostvarena cijena u ugovorima povećana za je 20,8 odsto ili 186,1 milion KM.
