Desetak dana kasnije, vrijednost sirove nafte, a zbog previranja i turbulencija na finansijskom tržištu i kraha pojedinih banaka, pala je na 72 dolara, da bi tokom jučerašnjeg dana ona iznosila oko 76 dolara za jedan barel.
Iako je u ovom periodu došlo do pada vrijednosti jednog barela za oko 15 odsto, građani BiH su i dalje prinuđeni plaćati gotovo iste ili neznatno niže cijene za jedan litar goriva, u odnosu na period kada je barel koštao deset dolara više.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, za litar benzina 95 danas se mora izdvojiti između 2,56 i 2,60 KM, a za dizel 2,66 do 2,70 maraka. Ukoliko to uporedimo sa cijenama od 6. marta može se vidjeti da je cijena jednog litra goriva pala tek neznatno, u zavisnosti od pumpe do pumpe. Do značajnijeg smanjenja nije došlo iako matematika ukazuje da je trebalo.
Primjera radi, cijena barela je trenutno na nivou od prije izbijanja rata u Ukrajini, a tada su cijene goriva na benzinskim pumpama bile između 2,30 i 2,40 KM po jednom litru.
O ovom fenomenu, nazvanom “raketa i perje”, “Glas Srpske” je već pisao u nekoliko navrata. Naime, kada cijene nafte na svjetskim berzama rastu, trgovci istog dana podižu cijene, dok u slučaju pada vrijednosti to ide daleko sporije, kao kad perje pada. Kako su tada navodili naši sagovornici tako će i ubuduće biti, sve dok ne padne domaća potražnja i kupovna moć ili dok građani ne počnu da bojkotuju one pumpe koje i dalje drže visoke cijene i zaračunavaju veće marže od predviđenih.
Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Jovica Vučković, smatra da je ipak došlo do osjetnog pada cijena te da je gorivo u Srpskoj jeftinije za oko deset feninga u odnosu na prethodni period, ne navodeći i koji.
Prema njegovoj procjeni, sadašnja cijena goriva trebala bi da ostane na ovom nivou do kraja ovog mjeseca, dodajući kako litar dizela na pumpama u Republici Srpskoj sada košta od 2,54 do 2,69 maraka, dok se benzin po litru kreće od 2,39 do 2,59 maraka.
Sagovornici “Glas Srpske”, međutim, ukazuju kako bi cijene goriva trebalo da budu još niže, ali i ukazuju da odgovornost ne treba samo tražiti među domaćim distributerima, koji sigurno u pojedinim slučajevima love u mutnom, već i među rafinerijama koje su znatno podigle svoje rafinerijske marže i ostvaruju ekstraprofite.
Inače, cijene sirove nafte na svjetskim berzama su u padu uprkos rastu potražnje u Kini, nakon otvaranja i ukidanja “kovid” ograničenja. Bankarski stres, strahovi od recesije i egzodus velikih investitora uticao je da vrijednost barela u posljednjih par sedmica značajno padne, vrativši se praktično na nivo prije izbijanja rata u Ukrajini.
Investitori se okreću zlatu
Bankarski strahovi doveli su do velike rasprodaje fjučersa sirove nafte tokom ovog mjeseca na svjetskim berzama, što se poklapa i s prelaskom investitora na plemenite metale. Zlato postaje sve traženija roba. Cijena zlata je trenutno blizu istorijskog maksimuma, sa cijenom preko 1.980 dolara po jednoj unci. Stručnjaci ukazuju kako i ovi trendovi ukazuju da među velikim igračima postoji sve veći strah od velike recesije, ekonomske krize i političke nestabilnosti.
