Obrazlažući ovih dana nacrt izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojima kleveta ponovo postaje krivično djelo, u Ministarstvu pravde Republike Srpske pozivali su se na slične zakone u Srbiji, Hrvatskoj i zemljama EU.
U saopštenju Ministarstva pravde Republike Srpske od subote napominje se da je kleveta kao krivično djelo prisutna u svim pravnim regulativama zamalja regiona i EU i da je ova pravna oblast u mnogim zemljama regulisana mnogo strožim kaznama, uključujući i zatvorsku.
“Podsjećamo da je zakonima u pojedinih zemalja EU kleveta sankcionisana čak zatvorskom kaznom, kao što je slučaj u Hrvatskoj“, tvrde u ministarstvu.
U četvrtak, kada je Vlada Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, a kojim su propisana nova krivična djela koja se odnose na povredu ugleda i časti, ministar Miloš Bukejlović rekao je, između ostalog, “da svaka druga država u EU ima klevetu kao krivična djela”, pa dodao:
“U Srbiji i Hrvatskoj su predviđene kazne zatvora, a Crna Gora propisuje isto novčane kazne. Sva krivična djela idu po prijedlogu oštećenog”.
Međutim, prostim uvidom u krivične zakonike Srbije i Hrvatske može se vidjeti da su stavovi Bukejlovića i Ministarstva pravde zasnovani na neprovjerenim činjenicama.
U Krivičnom zakoniku Hrvatske kleveta jeste krivično djelo i u slučaju presude nadoknađuje se novčano, a zatvorska kazna je ukinuta izmjenama koje su stupile na snagu još 2013. godine.
U Srbiji je kleveta izbrisana iz Krivičnog zakonika izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu 2012. godine. To je učinjeno na zahtjev velikog broja udruženja i stručne javnosti, a naročito novinarskih udruženja.
U Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RSkleveta se uvodi članom 208b.
U njemu se navodi da “ko drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili pronosi neistina”, kazniće se novčanom kaznom od 8.000 KM do 30.000 KM, ali je kazna veća (5.000 KM do 80.000 KM) ako je to učinjeno putem štampe, radija, televizije, društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega može postati dostupno većem broju lica.
“Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM”, kaže nacrt zakona.
Takođe, prema istom nacrtu, Član 208a. kaže da će se onaj ko uvrijedi drugoga kazniti novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 KM, a kazna je od 10.000 do 50.000 KM ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informisanja, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju lica.
Slično je i u trećem članu 208v. prema koje će neko ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, biti kažnjen novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM, a od 20.000 KM do 100.000 KM ako je ispunjen gorenavedeni uslov o medijskoj objavi.
“Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 25.000 KM do 120.000 KM”, dodaje se.
U obrazloženju predloženih zakonskih rješenja, Vlada RS navodi da je Ustavom RS propisano da su ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekova privatnost, lični i porodični život nepovredivi, te da u tom smislu svako ima pravo tražiti da se to poštuje i da se ne omalovažava.
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS nije bio planiran Planom rada Ministarstva pravde za 2023. godinu.
