ako su počinioci poznati stotine predmeta, koji se odnose na ratne zločine, još nisu dobili epilog u pravosudnim institucijama u BiH, a imajući u vidu dosadašnje opstrukcije, protok vremena i nedostupnost svjedoka sve je manje nade da će svi odgovarati za počinjena nedjela tokom posljednjeg rata.
Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH usvojio je nedavno na sjednici izvještaj o procesuiranju predmeta ratnih zločina pred tužilaštvima i sudovima u BiH od januara do kraja decembra 2022. godine. Prema podacima koje je “Glas Srpske” dobio iz VSTS-a, broj neriješenih predmeta u kojima je poznat počinilac je 395, od čega je 231 u fazi istrage.
– U fazi glavnog pretresa broj neriješenih predmeta pred Sudom BiH je 69 predmeta, a pred kantonalnim, okružnim i sudovima Brčko distrikta BiH 34 predmeta – rečeno je u VSTS-u, gdje su dodali i da je u periodu od 2014. do 2022. godine tužilačkom odlukom riješeno 1.774 predmeta protiv više od 5.000 lica, odnosno od deset do 40 pravosnažnih presuda na godišnjem nivou.
Na pitanje na koji zločin se odnosi predmet koji je najduže u proceduri rješavanja, nemaju precizan odgovor.
– Pravna kvalifikacija predmeta ne mora nužno odgovarati objektivnoj složenosti predmeta, ni svim relevantnim okolnostima koje utiču da traje kraće ili duže. Na primjer, predmeti gdje optuženi nije dostupan generalno registruju najduže trajanje sudskog postupka ili faze tužilačke istrage, nezavisno od težine djela i okolnosti koje predmet čine više ili manje složenim – kažu u VSTS-u.
Navodeći da su počev od 2003. godine sudovi u BiH donijeli više od 500 pravosnažnih presuda u predmetima ratnih zločina, istakli su da, prema podacima zaključno s krajem prošle godine, pravosudni sistem registruje okvirno 35 odsto predmeta u kojima su osumnjičeni/optuženi nedostupni.
– Nedostupnost predstavlja procesnu prepreku za dalje krivično gonjenje – zaključili su u tom savjetu.
Osim na tromost i opstrukcije na pravosudnim adresama BiH, iz Srpske već mjesecima upozoravaju da ove godine i Revidirana strategija za rješavanje predmeta ratnih zločina ističe. Strategija je, nakon dvogodišnje blokade Bošnjaka, usvojena u septembru 2020. godine, u čemu su učestvovali i predstavnici EU. Usaglašeno je da će, između ostalog, Ministarstvo pravde BiH u roku od 30 dana dostaviti odluku o formiranju nadzornog tijela za praćenje njenog sprovođenja, ali iako je bilo pokušaja da bude imenovano, do toga još nije došlo jer su se Bošnjaci protivili kadrovima predloženim u ime Srpske.
Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Viktor Nuždić je, podsjećajući da još nije formirano nadzorno tijelo, za “Glas” poručio da ne mogu ni znati sa sigurnošću u kojoj su fazi postupka neriješeni predmeti.
– Imajući u vidu broj predmeta koji su rješavani tokom godine i poredeći ih s podacima VSTS-a, ukoliko dinamika ostane ista, neće moći biti riješeni svi. Vrijeme prolazi, biološki nestaju i svjedoci i izvršioci, a najveći broj neriješenih predmeta tiče se zločina u kojima su stradali Srbi, tako da se bojim da spori tempo i opstrukcije vode ka tome da će mnogi ostati nekažnjeni – rekao je Nuždić.
Prema informacijama, odluka o formiranju nadzornog tijela mogla bi da bude na dnevnom redu neke od narednih sjednica Savjeta ministara, ali su, kako je istakao, nezahvalne bilo kakve procjene, imajući u vidu dosadašnja iskustva i opstrukcije od strane bošnjačkih predstavnika.
Prvobitnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, usvojenom u 2008, bilo je predviđeno da na nivou BiH budu procesuirani najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a ostali prebace na entitete i završe do 2023. godine.
Bez odgovora
VSTS BiH je početkom februara nominovao svoje članove u sastav Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a nove prijedloge uputila je i Srpska. Iz Ministarstva pravde BiH ni danima nakon poslatih pitanja nisu stigli odgovori o tome koje su institucije i koga predložile, kada će ponovo Savjetu ministara BiH uputiti prijedlog sastava tog tijela te da li razmatraju usvajanje nove strategije ili eventualno samo produženje rokova za rješavanje predmeta ratnih zločina.
