Hrvatska, pogotovo kada je riječ o BiH, ne želi granicu pretvoriti u tvrđavu. Rekao je to u Briselu premijer Andrej Plenković.
Ono što je prije nekoliko godina bila za Evropsku uniju crvena crta, finansiranje postavljanja bodljikave žice na spoljnu granice, sada je ideja koja ima sve veću podršku, piše Jutarnji list.
Pozivi o ograđivanju žicom granica, kako bi se time spriječila masovna ilegalna migracija, ne dolaze samo od krajnje desnice već sve više i od tradicionalnih stranaka centra.
Austrija, zemlja koja je lani najviše bila na udaru ilegalne migracije, otvoreno traži da se novcem EU finansira i ograđivanje granica žicom. Pritom se prije svega misli na granicu između Bugarske i Turske. Tu ideju otvoreno zastupa i predsjednik Evropske pučke strane Manfred Veber.
Iako dosad nije spomenuta spoljna granica Hrvatske prema BiH i Srbiji kao posebno problematična, ako se nastavi talas dolazaka preko te rute, i ta će granica postati problem i za RH i za EU.
No Hrvatska, pogotovo kada je riječ o BiH, ne želi granicu pretvoriti u tvrđavu. Rekao je to u Briselu premijer Andrej Plenković.
Upravljanja migracijama i snažna zaštita spoljnih granica Evropske unije bila je glavna tema na samitu Evropskog savjeta koji je završen juče u ranim jutarnjim satima. Nakon sastanaka koje su imali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, gotovo tokom cijelog dana u četvrtak, tokom večeri i noći lideri su najviše vremena posvetili upravo migracijama.
Prema riječima francuskog predsjednika Emanuela Makrona, “atmosfera je bila prilično pomirljiva”, ali i dalje postoje velike razlike među zemljama članicama.
Sve se zemlje slažu u načelu da je potrebna bolja zaštita granica i veća solidarnost među članicama EU, ali i dalje je teret neravnomjerno podijeljen, piše Jutarnji list.
