Kristijan Šmit, kojeg Republike Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, danas je tokom saslušanja pred Komitetom za vanjske poslove parlamenta Velike Britanije, govorio o sankcionisanju političara iz Republike Srpske koji su na crnim listama.
Kazao je kako se više zalaže za “finansijsko uslovljavanje Republike Srpske” i da su u vezi sa tim “EU i Njemačka blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi”.
Šmit je na početku svoga svjedočenja kazao kako mu je drago što su se stvari pokrenule u BiH što nije bio slučaj prethodnih godina zbog, kako je istakao, blokada predstavnika iz Republike Srpske.
Sada su se ti predstavnici, dodao je, predvođeni predsjednikom Miloradom Dodikom vratili u institucije.
Na pitanje da li će koristiti tzv. Bonska ovlašćenja protiv političara iz Republike Srpske, koji su u vlasti, a nalaze se na crnim listama SAD i Velike Britanije, Šmit je odgovorio da bi volio da je ovo sada vrijeme Pedija Ešdauna kada je bila snažnija podrška međunarodne zajednice, prenosi N1.
– Ponekad bih volio da sam poput Ešdauna, on je radio u nekom drugom okruženju kada je bilo snažno prisustvo SFOR-a i imali smo međunarodnu policijsku strukturu. Ne bih to odbacio, ali još uvijek ne bih koristio Bonska ovlašćenja. Više bih razmišljao o finansijskom uslovljavanju. Republika Srpska je jedan od siromašnijih dijelova BiH, treba novac i podršku. Očito da je Dodikova odluka da se nagradi Putin, malo nas navela na neki drugi pravac. EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi. To treba da ima dalekosežne posljedice, a ne samo da se ukloni jedna osoba. Za 9. januar smo u Republici Srpskoj imali jednu paradu koja je bila prikaz srpskog identiteta, a to nije srpski entitet nego multietnički. Deveti januar se veže za Karadžića i ono što je najavio 1991. Godine – zaključio je Šmit.
“Kandidatski status za BiH bio je politička odluka”
Kandidatski status BiH u EU je politička odluka, pregovori nisu započeti i ima dosta legislativnih promjena, ali vjerujemo da će donijeti pozitivne promjene, ljudi se boje rata nakon ukrajinske invazije i smatraju da je ovo garancija za bezbjednost rekao je Šmit.
Šmit je spomenuo izbore u BiH, rekavši da su održani “relativno sigurno i pravedno i da je došlo do saglasnosti oko koalicione platforme”.