Činjenica je da je visok nivo poreskog opterećenja zbog akciza doveo do drastičnog pada legalnog tržišta cigareta i porasta ilegalnog, zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta. Pokretači kriminalnih aktivnosti u vezi sa ilegalnim tržištem u BiH su visoka cijena cigareta u legalnoj prodaji, slaba kupovna moć i opšti ekonomski standard građana te potencijalno velika zarada od kriminalnih aktivnosti.
Institucije zadužene za kontrolu sprovođenja zakona, poput policije i inspekcije, u ovoj godini bilježe bolje rezultate u oblasti suzbijanja crnog tržišta cigareta i duvana, ali njihova borba ne može donijeti zadovoljavajući epilog dok država ne smanji poresko opterećenje na ove proizvode.
Iz inspekcija saznajemo da u registrovanim prodajnim objektima, prodavnicama, trgovačkim centrima, trgovačkim radnjama i drugim, rijetko zatiču robu bez porijekla. Roba bez porijekla najčešće se prometuje na pijacama i tržnicama od fizičkih lica. Inspektori, kako su kazali, povremeno na pijacama zatiču fizička lica koja prometuju duvanske prerađevine bez porijekla, ali kažu kako je tu uglavnom riječ o manjim količinama. Do sada, dodaju, nisu imali slučajeva da su na pijacama, tržnicama ili u trgovačkim objektima zaticali velike količine duvana i duvanskih prerađevina bez porijekla, jer, kako kažu, fizička lica ih u pravilu skladište u vozilima ili privatnim prostorijama.
Nadalje, iz institucija zaduženih za sprovođenje zakona navode da stalno rade na tome da šverc suzbiju. Granična policija BiH, za deset mjeseci 2021, privremeno je oduzela 155.529 kutija cigareta bez akcizne markice, procijenjene vrijednosti oko 789.530 KM i 563 kg duvana, procijenjene vrijednosti oko 47.530 KM.
“Granična policija kontinuirano radi na sprečavanju svih oblika prekograničnog kriminaliteta, kao i na presijecanju lanca krijumčarenja cigareta i duvanskih proizvoda”, rekla je za “Nezavisne novine” Franka Vican, portparol GP BiH.
U ovoj godini, do oktobra, kantonalni tržišno-turistički inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KS) su na području KS privremeno, do okončanja sudskog postupka, oduzeli robu vrijednu 20.567 KM, od čega se, tvrde, veći dio robe odnosi na duvan i cigarete.
“Inspektorat Tržišno-turističke inspekcije u kontinuitetu i tokom cijele godine planira i provodi inspekcijske nadzore koji imaju za cilj suzbijanje sive ekonomije i sprečavanja bespravnog prometa, što podrazumijeva kontrolu obavljanja trgovine bez odobrenja nadležnog organa i kontrolu prometa robe bez vjerodostojne dokumentacije, s akcentom na prometovanje akcizne robe”, ističe Vildana Brdarić, portparol Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, u izjavi za “Nezavisne”.
Za devet mjeseci ove godine, republička tržišna inspekcija je u oblasti trgovine imala više od 3.000 inspekcijskih kontrola u različitim vrstama prodajnih objekata.
“U trenutku inspekcijske kontrole u objektima je zatečeno i oduzeto 466 pakli cigareta jer nisu posjedovale dokaz o porijeklu, odnosno potrebnu dokumentaciju o nabavci”, kažu iz Inspektorata RS.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH uvjeravaju da kontinuirano sprovode aktivnosti u oblasti identifikacije i eliminacije svih oblika nezakonitog obavljanja djelatnosti.
“U okviru ovih aktivnosti provodi se nadzor nad primjenom propisa iz oblasti indirektnih poreza s ciljem otkrivanja, istraživanja i procesuiranja prekršaja i krivičnih djela posebno na suzbijanju nelegalnog prometa robe bez porijekla na teritoriji BiH, sa posebnim akcentom na nedozvoljenom prometu akciznih proizvoda, prvenstveno duvana i duvanskih prerađevina”, tvrde iz UIO BiH.
Od januara do oktobra ove godine, potvrdili su za “Nezavisne novine”, zaplijenili su ove proizvode u vrijednosti od gotovo pet miliona maraka, što je duplo više u odnosu na cijelu 2020. godinu, te skoro četiri puta više u odnosu na 2019.
UIO, dodaju, ulaže mnogo napora da se crno tržište smanji, te će u tom pravcu i dalje kontinuirano sprovoditi aktivnosti. Ipak, priznaju:
“Krijumčarenje, nedozvoljenu proizvodnju i trgovinu duvanskih proizvoda podstiče visoka cijena cigareta i duvana na legalnom tržištu te potražnja potrošača za jeftinim cigaretama i duvanom”, kažu iz UIO BiH.
Posljedice su haotične: prema procjenama, crno tržište duvana u BiH postalo je jedan od najvećih ekonomskih problema u zemlji (više od 50 odsto tržišta čini crno tržište), te je godišnji gubitak privrede 150 miliona KM, a gubi se i više od milijardu KM budžetskih sredstava. Šverceri, procjenjuje se, godišnje zarade 400 miliona KM.
Ekonomski stručnjaci ističu da BiH ima previsok nivo poreskog opterećenja na duvan, ako se posmatra procentualni omjer poreza u maloprodajnoj cijeni. Od maloprodajne cijene kutije cigareta na legalnom tržištu, 90 odsto iznosa ide državi, a ostatak distributerima, trgovcima i proizvođačima. Ili, u praksi, ako je cijena kutije cigareta pet KM, država sebi uzme 4,50 KM.
Visok nivo poreskog opterećenja zbog akciza doveo je do velikog pada legalnog tržišta i porasta ilegalnog, zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta.
Takođe, zbog akcizne politike cijene cigareta su znatno više od kupovne moći većine građana, što ih je primoralo da kupuju na sve snažnijem crnom tržištu.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, ističe da je u protekloj i ovoj godini primjetan pojačan angažman kontrolnih organa na zapljeni duvanskih proizvoda. Kako dodaje, poželjan bi bio nastavak tih aktivnosti, jer one mogu bar djelimično ublažiti probleme koji nastaju usljed velikog udjela crnog tržišta u ukupnoj prodaji duvana i duvanskih proizvoda.
“Osim toga, trebalo bi razmisliti o akciznoj politici koja bi bila usklađena sa kupovnom moći bh. potrošača. Znači, nama treba akcizna politika koja bi maksimalno demotivisala nelegalan promet duvanskih proizvoda. Eventualnim smanjenjem visine akciza, zarada koja se ostvaruje prometom duvanskih proizvoda na crnom tržištu bila bi mnogo manja”, rekao je Grabovac za “Nezavisne novine”.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da institucije još ne rade dovoljno na suzbijanju crnog tržišta cigareta i duvana. Crno tržište, kako je Hadžić izjavio za “Nezavisne novine”, i dalje bilježi visok nivo ekonomske aktivnosti.
Puni efekti rada inspekcija se, smatra Hadžić, mogu osjetiti tek onda kada dođe do smanjivanja razlike između cijena ovih proizvoda na legalnom i ilegalnom tržištu.
“Najbolji način da se značajno smanji crno tržište ili da ono bude zanemarivo, jeste da dođe do smanjivanja akciza na duhan, koje su sada previsoke, čime bi došlo do izjednačavanja legalne i ilegalne cijene duhana i duhanskih proizvoda u BiH. U tom slučaju uz jači inspekcijski nadzor, crno tržište bi se možda čak i do kraja eliminisalo. Suprotno, svako povećanje cijena stvara rizik za privlačenje novih aktera na ilegalnom tržištu zbog visine zarade koju mogu ostvariti”, ističe Hadžić.
I ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je, kako kaže, prioritet svih prioriteta – izmjena postojeće akcizne politike.
“Potrebno ju je uskladiti sa životnim standardom građana BiH”, kaže Čavalić.
Prema njegovim riječima, država samo periodično sprovodi represivne mjere sa ciljem suzbijanja crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda. Ovo se, dodaje, ne radi sistemski, niti strateški, tako da dugoročno ne daje rezultate, a iz godine u godinu neformalno tržište postaje razvijenije i to prije svega zbog pogrešnog planiranja akcizne politike od strane države.
“Tako da je u ovom trenutku upravo država, ili tačnije, njena akcizna politika, najveći saveznik crnog tržišta i garant njegovog opstanka. Paradoksalno je da u isto vrijeme imamo represivne mjere i regresivnu akciznu politiku. To jednostavno ne daje rezultate na dugi rok”, naveo je Čavalić.
FAKTI
Šta bi se svake godine moglo uraditi novcem koji poklanjamo švercerima
• Izgraditi 30 novih kilometara auto-puta
• Svakom penzioneru isplatiti još jedna minimalnu penziju
• Obnoviti svih pet kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH
• Isplatiti 1.600 KM za porodiljske naknade za sve majke mjesečno u prvih godinu dana porodiljskog odsustva
• Pokriti skoro 100 odsto ukupnog godišnjeg troška spoljnog duga BiH
• Osloboditi 63 odsto ukupnog iznosa potrebnog za funkcionisanje svih institucija BiH
