Zvaničnici Evropske unije i NATO-a objavili su da su dogovorili osnivanje zajedničke radne grupe zadužene za bolju zaštitu kritične infrastrukture nakon prošlogodišnjeg napada na gasovod “Sjeverni tok” i, kako su naveli, ruskog korištenja energije kao oružja.
“Vidjeli smo sabotažu ‘Sjevernog toka’. To je pokazalo da moramo biti spremni i da se moramo suočiti s tim novim tipom prijetnji”, rekla je Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropske komisije.
Ona je istakla da će stručnjaci NATOa i Evropske unije sarađivati u identifikovanju ključnih prijetnji kritičnoj infrastrukturu, zatim razmotriti strateške ranjivosti, a radna grupa će biti zadužena i za infrastrukturu na području transporta, energetike, digitalne tehnologije i svemira.
“Otpornost i zaštita kritične infrastrukture ključan su dio naših zajedničkih napora kako smo vidjeli, s obzirom na to da predsjednik Putin koristi energiju kao oružje i s obzirom na sabotažu plinovoda ‘Sjeverni tok'”, rekao je Jens Stoltemberg, generalni sekretar NATOa.
Formiranje zajedničke radne grupe zadužene za zaštitu kritične infrastrukture uslijedilo je dan nakon što su EU i NATO potpisali treću zajedničku Deklaraciju o saradnji. Deklaraciju je, pored Fon der Lajenove i Stoltemberga, potpisao i Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, a u njoj se ističe važnost jačanja evropske odbrane, koja će doprinijeti globalnoj i transatlantskoj bezbjednosti, a koja je komplementarna i interoperatibilna sa NATOom. U novom tekstu pripremljenom na osnovu prethodno potpisanih deklaracija 2016. i 2018. godine navedeno je da je saradnja NATOa i EU zasnovana na zajedničkim vrijednostima te da se region danas suočava sa najvećom prijetnjom posljednjih godina.
“Evropska sigurnost je ugrožena i suočava se sa izazovom, što se ogleda u želji Finske i Švedske da se pridruže NATOu. Svjesni smo izazova ali i mogućnosti da im se suprotstavimo”, rekla je Fon der Lajenova.
Ona je rekla da ruska prijetnja, iako važna, nije jedina na koju se treba osvrtati i spomenula je sve češće pokušaje Kine da preoblikuje globalni poredak u svoju korist te da zbog toga “saveznici treba da ojačaju svoju otpornost”.
Stoltemberg se složio s tim da su NATO i EU zajedno podržavali Ukrajinu te je dodao da bi ojačana vojna sposobnost unije bila korisna i za Alijansu i pozvao članice bloka koje nisu dio NATOa da podrže zajedničke incijative s Alijansom.
“EU i NATO sada su spremni da podignu saradnju na viši nivo, a to znači da se okrenu prema rastućoj geostrateškoj konkurenciji, problemu otpornosti i zaštiti kritične infrastrukture”, istakao je Stoltemberg.
Što se tiče Finske i Švedske i njihovog zahtjeva za NATO, Stoltemberg je rekao da se nada da će se taj proces pristupanja završiti te da Turska, koja još nije ratifikovala članstvo Švedske i Finske u NATOu “ima legitimnu zabrinutost za bezbjednost, zbog toga što je ovaj naš saveznik stradao od najviše terorističkih napada” te da treba pozdraviti to što Finska i Švedska rade s turskim saveznikom u vezi s tim pitanjem.
Šarl Mišel je naglasio da Rusija nije postigla ono što je očekivala: da će rat u Ukrajini dovesti do razjedinjavanja država članica EU i NATO, i da se desilo suprotno.
“Putin je hteo da bude manje NATOa i manje EU, ali se desilo obratno – više NATOa i više EU. EU takođe postaje jača i ubrzavamo proces proširenja sa Zapadnim Balkanom, a doneli smo i istorijsku odluku da dodijelimo kandidatski status Ukrajini i Moldaviji i Gruziji EU perspektivu”, naveo je Mišel.
