Iako se svi stručnjaci za izborno zakonodavstvo slažu da su potrebna poboljšanja izbornog sistema u BiH, ne postoji saglasnost o nivou, dubini i načinu na koji bi te promjene trebalo provesti.
Vehid Šehić i Branko Petrić, dva bivša predsjednika Centralne izborne komisije BiH, imaju dijametralno suprotne stavove o vrsti i obimu reformi koje treba provesti.
Šehić ističe da je krajnje vrijeme da se u izborni sistem uvedu skeneri za identifikaciju birača i skeneri za skeniranje glasačkih listića. Kaže da je uvjeren da će naredne izbore pratiti još veća apstinencija ako ne dođe do tehničkih poboljšanja, jer smatra da u javnosti postoji nepovjerenje u trenutni sistem.
Petrić, pak, kaže da bi skeneri i slična tehnologija na način kako se zagovara u Sarajevu bili besmisleni jer je, kako on ističe, izborni sistem trenutno previše komplikovan, a to se, smatra on, ne može riješiti skenerima, već dubljom reformom. On smatra da je postojeći Izborni zakon BiH mijenjan u mnogo navrata i da je zbog svih tih izmjena i intervencija visokih predstavnika izgubio smisao jer postoji mnogo nedorečenih i kontradiktornih rješenja. Kako on smatra, Izborni zakon krši entitetske ustave i stvorio je konfuziju.
Prema njegovom mišljenju, potrebno bi bilo donijeti novi izborni zakon na nivou BiH koji bi se ticao nivoa koji se biraju na nivou države, dok bi novi entitetski izborni zakoni regulisali izbore na tim nivoima vlasti.
Ja sam bio na izborima u Južnoj Koreji, Maleziji, Norveškoj, Indoneziji, Meksiku, Rusiji, Albaniji, Bugarskoj, a nigdje nisam vidio ovo što se ovdje kod nas priča. Fotografisanje 13 miliona listića neće ništa riješiti. Opet to neko mora brojati”, kaže on.
Petrić ističe da bi najbolje poboljšanje bilo pojednostavljenje izbornog sistema, kroz ukidanje otvorenih lista i smanjenje glasačkih listića.
“Najviše se ‘brlja’ na ovim listama. Nikakav skener ne može progutati tu listu. Sve veće od formata A4 nema nigdje na svijetu, a kod nas je format A1+. Ne postoji skener kroz koji bi se mogao provući taj list. Ne postoji način da se tehnički unaprijedi izborni proces bez pojednostavljenja”, smatra on.
Šehić, s druge strane, smatra da bi tehnička poboljšanja, ali i ispunjavanje međunarodnih obaveza morali biti prvi prioritet novih vlasti nakon uspostavljanja parlamenta BiH.
“Nas čeka obaveza po odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Ja se nadam da će političari pokazati visok stepen odgovornosti i konačno ispuniti obaveze iz 2002. godine kada smo primljeni u Vijeće Evrope, a nismo ispunili obaveze koje smo tada prihvatili”, kaže on.
Šehić, osim toga, kaže da bi predstojeća odluka Ustavnog suda BiH o izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit koga RS ne priznaje trebalo da zaštiti ustavnost svih zakona i nametnutih rješenja.
“Teško je pretpostaviti kakva će biti odluka jer je bilo i iznenađujućih odluka u prošlosti. Ja pripadam onima koji poštuju odluke ustavnih i drugih sudova, sviđale se one meni ili ne”, kaže on.
Podsjećanja radi, Šmit je nametnuo dio tehničkih rješenja, a nametnuo je i rješenja za Dom naroda Parlamenta FBiH, za koja Bošnjaci smatraju da idu naruku Hrvatima.
