Početna Najnovije Novosti Društvo

Izbori u Americi: Sve se vrti oko dva pitanja i jednog čovjeka

U Sjedinjenim Američkim Državama 8. novembra biće održani međuizbori, za koje je prijevremeno glasanje već počelo.

Ovi izbori označavaju veliku borbu republikanaca i demokrata za prevlast u Kapitolu, a fokusi kampanje ove dvije strane potpuno su različiti.

Demokrate Džozefa Bajdena, američkog predsjednika, kao ključni element koriste zabranu abortusa koju pokušavaju da nametnu republikanci, dok je njima glavna tema rastuća inflacija, za koju krive aktuelnu vladajuću garnituru.

Usred žestoke borbe našao se i Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, koji priprema teren za predsjedničke izbore 2024. godine.

Amerikanci na međuizborima biraju novi sastav Predstavničkog doma Kongresa, koji broji 435 kongresmena, kao i predstavnike Senata.

Demokrate imaju 222 kongresmena, a republikanci 213. Za većinu je potrebno 218 kongresmena. Kada je riječ o Senatu, odnos je trenutno 5050, ali odlučujući glas u korist demokrata ima potpredsjednica Kamala Haris, kojim se ostvaruje većina od 51 predstavnika.

Prema najnovijim podacima, dosad je glasalo oko 14 miliona ljudi. Najviše glasača je zabilježeno na Floridi, zatim u Teksasu, Kaliforniji i Džordžiji.

Među njima je i Bajden, koji je glasao u Delaveru. Harisova je istakla da prijevremno glasanje donosi mnogo procenata na kraju i pozvala građane da u što većoj mjeri ispune svoje biračko pravo.

“Izbori su 8. novembra. Ostalo je još malo da se napravi razlika, da ljudi budu sigurni da imaju plan za izbore. Učinite sve da ovi dani do izbora budu važni”, poručila je ona.

Međutim, situacija za demokrate, Bajdena i Harisovu nije povoljna.

Naime, najnovije ankete pokazuju da bi demokrate lako mogle da izgube kontrolu nad oba doma Kongresa jer su birači nezadovoljni zbog visoke inflacije.

Stopa nezaposlenosti je opala, ali visoka inflacija povlači i povećanje troškova života, što su Amerikanci u velikoj mjeri osjetili.

Anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je da je ekonomija i dalje pitanje broj jedan za glasače, mnogo ispred pitanja kriminala, imigracije, abortusa, zaštite životne sredine.

Demokrate smatraju da će nedavno usvojeni zakoni o klimatskim promjenama i zdravstvenom osiguranju pomoći da se smanji inflacija time što će, između ostalog, lijekovi na recept biti jeftiniji.

Istovremeno, republikanci vode kampanju koja je fokusirana na kritike demokrata i ekonomije, koja, čini se, ima efekta.

Iako su demokrate više puta pokušale iskoristiti činjenicu da republikanske sudije Vrhovnog suda pokušavaju da uvedu zabranu abortusa na teritoriji cijele Amerike, birači su više revoltirani povećanim troškovima života.

Prema sadašnjim predviđanjima, borba će biti tijesna, a realna opasnost debakla za demokrate postoji.

Kao i dosad, demokrate imaju veću izlaznost na prijevremenom glasanju. Republikanci, uključujući i Trampa, apelovali su na birače da glasaju na dan izbora, navodeći kao razlog sumnju u regularnost.

Ovo omogućuje republikancima da posljednji dan glasanja iznenade svoje protivnike i pokažu punu moć koja se do tada drži u tajnosti.

Ilejn Kejmark, ekspert za američku izbornu politiku pri Institutu Brukings, smatra da su ovi izbori, osim odluke o tome ko će imati većinu u Kongresu naredne dvije godine, važni i kao pokazatelj budućih trendova.

“Izbori na sredini predsjedničkog mandata su kao predviđanje budućnosti. Šta će se dogoditi na narednim predsjedničkim izborima, koji će biti održani za samo dvije godine, i šta se mijenja u zemlji? Kome raste prednost, a kome pada? Gdje je Tramp u odnosu na Republikansku stranku? I kako će proći Bajden ako odluči da se ponovo kandiduje”, objasnila je Kejmarkova za “Glas Evrope”.

Prethodnih decenija Bajdenova stranka gubila je mjesta u Kongresu na međuizborima  u prosjeku 26 u Predstavničkom domu i četiri u Senatu, podsjeća Kejmarkova.

Ona, ipak, ne vjeruje da će, ako republikanci osvoje većinu u Kongresu, biti dovedena u pitanje pomoć Ukrajini i naglašava da je podrška Kijevu u SAD i dalje velika.

Na prethodnim izborima 2020. godine približno 240 miliona ljudi je imalo pravo glasa na opštim izborima, ali je oko 158 miliona, odnosno 66,1 odsto, predalo glasačke listiće, prenosi Nova.rs.

Podijeli