Tužilaštva u BiH zatrpana su prijavama za navodne izborne prevare 2. oktobra, ali ako je suditi po ranijem primjeru Doboja, tužilačkim odlukama ne treba se nadati bar za godinu i po.
Nakon što je prije dvije godine poništila i ponovila lokalne izbore na većini biračkih mjesta u Doboju, CIK je istovremeno Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnijela prijave 12. februara 2021. protiv članova biračkih odbora.
Prema posljednjim informacijama, tužilaštvo je formiralo 89 predmeta, za svako sporno biračko mjesto po jedan, ali nije poznato da je do sada iko presuđen, iako ima potvrđenih optužnica.
U jednoj od optužnica potvrđenih ljetos, neki od njih se terete da su 15. novembra 2020. u vrijeme održavanja izbora za Skupštinu i gradonačelnika Doboja, kao članovi biračkog odbora, dodavanjem glasova falsifikovali rezultate izbora, čime su učinili krivično djelo izborna prevara.
Zaprijećena zatvorska kazna je od jedne do pet godina. Izborna prevara je u Krivičnom zakonu BiH definisana članom 154, ali se odnosi samo na izbore za institucije BiH. Druga razlika je u rasponu kazne, od šest mjeseci do pet godina.
Nakon posljednjih opštih izbora, opozicija u Srpskoj predala je brojne prijave tužilaštvima na svim nivoima vlasti, a njima su obuhvatili kako izbornu administraciju, tako i funkcionere – kandidate SNSD.
Prema riječima pravnika, pravosuđe nema zakonsku obavezu da odmah uzme ove prijave u razmatranje.
– Te prijave nemaju primat pri rješavanju. Jedini hitni predmeti u krivičnom postupku su pritvorski predmeti – kaže za Srpskainfo advokat Milan Petković.
Advokat Aleksandar Jokić objašnjava da se izbornom prevarom ili krađom glasova u širem smislu mogu smatrati sve one radnje kojima se utiče na rezultate izbora, na način da se oni mijenjaju.
– Biće krivičnog djela izborne prevare propisuje da ovo djelo čini ,,ko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na neki drugi način falsifikuje rezultate izbora“. Prema tome, nisu striktno definisane radnje izvršenja, nego su to sve radnje koje dovode do zabranjene posljedice – falsifikovanje rezultata izbora – kaže Jokić za Srpskainfo.
I prema njegovim riječima, predmeti po ovim prijavama nemaju poseban prioritet, osim ako okolnosti ne ukažu na potrebu hitnog procesuiranja.
Kada je riječ o prijavama opozicije, zanimljivo je da od njih uglavnom prave performans, jer uz podnošenje papira redovno idu ocjene o „korumpiranom pravosuđu“ i popratno obraćanje javnosti.
Jokić kaže da prijave koje su fokusirane samo na jednu stranu u situaciji kada je notorno da se iste metode i nepravilnosti dešavaju ,,na svim stranama” odnosno da je problem sistemski i da nema nevinih – više predstavljaju performans, nego želja da se problem riješi.
– Štaviše, one nisu usmjerene na rješenje problema, jer su i podnosioci dio problema, nego na uticaj na izborne rezultate i eventualno ponavljanje izbora. Nepravilnosti se moraju ispraviti, ali odgovorni se moraju procesuirati svi, bez izuzetka – zaključuje Jokić.
Nebojša Vukanović, lider opozicione liste Za pravdu i red, priznaje da se ne nadaju brzoj reakciji pravosuđa.
– Dok se ne izvrši lustracija u pravosuđu, odnosno dok se pravosuđe ne oslobodi nedostojnih sudija i tužilaca, nema ništa. Pravosuđe u RS i BiH sraslo je sa organizovanim kriminalom, mafijom. Mnoge sudije i tužioci su korumpirani. Zbog toga ne očekujemo brzo postupanje – kaže Vukanović za Srpskainfo.
Mada naglašava da „tu pravde nema“, najavljuje da će opozicionari ipak „vršiti snažan pritisak“ na pravosuđe, ako treba i blokadom tih institucija i građanskom neposlušnošću. Cilj je, kako kaže, natjerati korumpirane tužioce da se udalje iz pravosuđa, a da ostali napokon rade posao u skladu sa zakonom, a ne u skladu sa „željama centara moći i korumpiranih političara koji su ih tu postavili“.
– Izborne krađe ne bi bilo da su tužilaštva radila po prijavama koje sam im podnio i prije izbora, kada smo utvrdili da je na 80 odsto biračkih mjesta u Trebinju, a vjerovatno i širom Republike Srpske, popunjeno kadrovima SNSD. Radilo se o političkoj korupciji i lažnom predstavljanju. Ovo će biti duga borba, ali mi smo legalisti. Ne možemo sami da hapsimo, da procesuiramo. Zbog toga smo podnijeli krivične prijave od okružnih tužilaštava u Trebinju i Banjaluci, preko Republičkog tužilaštva RS do Tužilaštva BiH. Vidite da su kontrolnim brojanjem glasova na većini mjesta utvrđene izborne zloupotrebe – zaključuje Vukanović.
Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH, ocjenjuje da prijave koje podnosi opozicija, a koje se odnose na kandidate na izborima, predstavlja dosad nezabilježen pravni apsurd i drskost.
– Za tako nešto još nisam čuo nigdje u Evropi i svijetu. To je prosto negacija demokratije. Prijave koje se odnose na pojedine biračke odbore, mogu imati pravnog smisla i tu su tužilaštva dužna da ispitaju da li je do određenih nepravilnosti, ako ih ima, došlo usljed proste greške, ili namjere, i u skladu s tim donesu tužilačku odluku. To je proces koji će sasvim sigurno trajati jer preduzima preduzimanje niz istražnih radnji i zakonitog prikupljanja dokaza, u cilju donošenja pravilne tužilačke odluke – kaže Tegeltija za Srpskainfo.
Međutim, dodaje on, sve te radnje tužilaštava po prijavama opozicije ni na koji način se ne reflektuju na legalnost cijelog ozbornog procesa.
– Osnovni kriterijum u Izbornom zakonu i standardima izbornog prava, koji predstavlja conditio sine qua non dovođenja u pitanje izbora u cjelini, je da li su uočene greške odstupanja ili nepravilnosti mogle da utiču na izborni rezultat. Ukoliko takvih nepravilnosti, koje mogu da promijene izborni rezultat nema, izbori su legalni i završeni, a pojedine nepravilnosti pojedinaca u biračkim odborima se ispituju i eventualno procesuiraju i dugo nakon završenog izbornog procesa – kaže Tegeltija.
On naglašava da u biračkim odborima u Republici Srpskoj učestvuje oko 12-13 hiljada ljudi, i da su tu moguće pojedinačne greške pa čak i pojedinačna krivična djela na pojedinim biračkim mjestima, ali to nema konsekvencu na izbore u cjelini, sem ukoliko su eventualne nepravilnosti mogle da utiču na izborni rezultat.
– Kako takvih nepravilnosti očigledno nema, kako i dosadašnji rezultat nezakonitog kontrolnog prebrojavanja i otvaranja vreća ne ukazuju da je pronađen lažni izborni materijal, ili da nedostaje pravi izborni materijal, te kako zanemariva odstupanja u prebrojavanju ne ukazuju da je na bilo koji način ugrožen izborni rezultat od skoro 30.000 razlike u korist Milorada Dodika, ne postoji zakonski osnov za dovođenje u pitanje zakonitost sprovedenih izbora u Srpskoj – smatra Tegeltija.
