Od ukupnog broja preminulih za godinu dana u Srpskoj, gotovo svaki drugi bitku izgubi zbog bolesti cirkulatornog sistema.
Prema poslednjim dostupnim podacima, u Srpskoj su u 2020. godini preminule 16.582 osobe, od čega je od kardiovaskuranih bolesti umrlo njih 7.602.
Stručnjaci upozoravaju da psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara, dok vježbanje, i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa.
Naglašavaju da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti uticanjem na faktore rizika koji su povezani sa ponašanjem pojedinca, kao što su upotreba duvana, nepravilna ishrana i gojaznost, fizička neaktivnost i štetna upotreba alkohola.
U Institutu za javno zdravstvo RS kažu da je grupa kardiovaskularnih bolesti na prvom mjestu kao uzrok smrtnosti u Srpskoj.
Ističu da najvažniji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a koji su vezani za ponašanje pojedinca, jesu nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana i štetna upotreba alkohola.
– Efekti tih faktora rizika u ponašanju mogu se pojaviti kod pojedinca kao povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina i gojaznost. Ovi „posredni faktori rizika“ ukazuju na povećan rizik od razvoja srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija – ističe specijalista socijalne medicine Dragana Grujić-Vujmilović.
Prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
– Pored toga, liječenje dijabetesa, povišenog krvnog pritiska i visokih lipida u krvi može biti neophodno za smanjenje kardiovaskularnog rizika i sprečavanje srčanog i moždanog udara. Oni koji žive sa dijabetesom tip 2 imaju dvostruko veću vjerovatnoću da umru od srčanih bolesti i moždanog udara u poređenju sa pacijentima bez dijabetesa – rekla je Grujić Vujmilović, povodom obolježavanja Svjetskog dana srca, 29. septembra.
