Početna Najnovije Novosti Društvo

Dodik o značaju Republike Srpske “Nezavisna država srpskog naroda i danas je naš cilj”

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je Republika Srpska država srpskog naroda oličena u borbi za slobodu i da treba da bude sačuvana i ojačana ka krajnjem cilju da bude nezavisna.

Dodik je rekao da Republika Srpska nije samo epilog građanskog rata 1991-1995. godine, već da je zbog niza međunarodnih okolnosti samo prvi korak istorijske težnje srpskog naroda na ovim prostorima.

– Republika Srpska treba da bude sačuvana, ojačana ka krajnjem cilju da bude nezavisna država koja će urediti svoje državne odnose sa Srbijom – izjavio je Dodik za RTRS.

Prisjećajući se 9. januara 1992. godine, Dodik je naveo da se osjećao učesnikom jednog važnog istorijskog događaja jer je u to vjerovao, ističući da je srpska ideja bila Republika Srpska – nezavisna država.

– Republika Srpska kao nezavisna država i danas je naš cilj. Srpska je samo jedna nit u kontinuitetu te srpske borbe za slobodu i samostalnost na ovim prostorima – napomenuo je srpski član Predsjedništva BiH.

Srpski član Predsjedništva BiH rekao je da današnje vrijeme pokazuje koliki je značaj Republike Srpske, kada neki pokušavaju da ospore 9. januar da ne pripada Srbima.

Prema njegovim riječima, kada se formirala Republika Srpska, to nije bila ratna odluka, jer je to urađeno prije oružanih sukoba i ovaj dan ostaje neprikosnoveni dio istorije srpskog naroda.

– Po čemu je Alija Izetbegović tada mogao da traži ili da proglasi BiH za državu, a Srbi to nisu mogli da urade sa Republikom Srpskom? -upitao je Dodik i rekao da je bio protiv politike Alije Izetbegovića, koja je vodila u rat na ovim prostorima i nije bila rezultat dogovora tri naroda u BiH.

On je naveo da su članovi nekadašnjeg rukovodstva srpskog naroda – Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Nikola Koljevića imali puno pravo da nacionalni pokret usmjeravaju na taj način da se bori za slobodu srpskog naroda, jer nije bilo trenutnih okolnosti ni istorijskih razloga da se drugačije postupa.

Dodik je rekao da je Republika Srpska nakon rata postala strana pregovora, ističući da se sve vrijeme od Dejtona do danas samo to ruši i ako se to uradi da onda nema Srpske.

Kada je riječ o njegovom ratnom putu, Dodik je rekao da je za vrijeme sukoba u Hrvatskoj bio mobilisan kao pripadnik Teritorijalne odbrane u Laktašima gdje je bio komandir čete, da je nakon formiranja Vojske Republike Srpske bio komandir čete Vojne policije u Laktašima, čiji je zadatak bio da štiti aerodrom.

On je naveo da je Savez reformskih snaga za njega propao davno prije sukoba u BiH, jer je tada vidio i osjetio da je rukovodstvo BiH u Sarajevu imalo za cilj da reformske snage podvrgne ideji koja je bila ista sa idejom Alije Izetbegovića tog vremena.

– Nisam čekao do kraja, već sam napustio Savez reformskih snaga, svjestan da pripadam srpskom narodu koji nikada nije doživio satisfakciju za stradanje u Drugom svjetskom ratu – napomenuo je Dodik.

Dodik je rekao da su u njegovom selu Mrčevcima ustaše krajem aprila 1941. godine, nakon formiranja NDH pokupile stanovnike i odveli ih u lokalno groblje gdje su ubili 140 ljudi, među kojima ima i njegovih predaka.

On je naveo da su ovaj teški zločin počinile njihove komšije muslimani i Hrvati, ističući da tada u Lijevču polju i na Kozari nije bilo mjesta i sela u kojem nije bilo zločina nad srpskim stanovništvom u nekoliko navrata.

– Tada sam raskrstio sa nekakvom svojom pričom koja je generalno gurana – “četnici su uvijek nekako negativni u svim tim stvarima” – istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, lijevčanski Srbi, kada su nailazile ofanzive, uvijek su tražili spas preko Vrbasa u Župi, gdje su se nalazile četničke snage koje nikada nisu negdje otišle i počinile zločin.

– Bez obzira na generalno veliku priču o četnicima koja je važila u bivšoj Jugoslaviji, imao sam pozitivan odnos prema tom pokretu koji je imao zaštitnički odnos prema mojim precima – istakao je Dodik.

Dodik je rekao da je njegov djed 1941. godine otišao u partizane i 1942. godine učestvovao u prvim bitkama za oslobađanje Prijedora, ali da ga je zalaganje za povratak kralja u Jugoslaviju koštalo skidanja svih činova i tri godine zatvora.

Podijeli